Stranka MOST, koja je prva progovorila o problem u Gospiću, pokreće postupak za promjenu hrvatskog Ustava kako bi pravo na čistu i pitku vodu postalo temeljno ljudsko pravo, a vodni resursi se zaštitili kao opće dobro. Inicijativu su ponovno aktivirali potaknuti onečišćenjem podzemnih voda u Gospiću i Lici, gdje su zbog ilegalnog otpada pronađeni vječne kemikalije . Prijedlogom žele zajamčiti svakome pravo na čistu vodu, zaštititi vodne resurse kao opće dobro i osigurati da opskrba vodom ostane neprofitna javna djelatnost.
Zbog toga predlažu da se u Ustav unese novi članak 70.a koji glasi:
"Svatko ima pravo na čistu i pitku vodu. Vodni resursi su opće dobro kojim upravlja država. Opskrba kućanstva pitkom vodom i vodom za kućanstva je neprofitna komunalna djelatnost koju osiguravaju javni isporučitelji. Komunalna djelatnost opskrbe vodom uređuje se zakonom."
Ustavni sud je u odluci iz 2022. zauzeo stav da javni isporučitelji vodnih usluga nemaju mogućnost ostvarenja profita od aktivnosti u smislu tržišnog poduzetnika te ih zbog toga ne smatra poduzetnicima koji se natječu na tržištu.
Kako je u Europskoj uniji
Zaštitu pitke vode kao nacionalnog bogatstva u Ustavu u širem smislu imaju Slovenija, Mađarska i Slovačka. Najeksplicitnija formulacija zaštite prava građana na pitku vodu je ona u Sloveniji, koja datira iz 2016. Slovenski model je kombinacija ustavnog ljudskog prava, javnog karaktera vodnih izvora, prioriteta javne opskrbe i neprofitnog pružanja usluge. U Sloveniji se tako navodi da svatko ima parvo na pitku vodu, koja se ne smatra tržišnom robom kad je riječ o opskrbi kućanstava.
U Engleskoj i Walesu opskrba vodom je u potpunosti privatizirana. Francuska, Španjolska, Njemačka, Italija, Portugal, Češka, Poljska I Rumunjska imaju sustav u kojem opskrba vodom može biti organizirana kao komercijalna djelatnost.
Ovo nije prvi pokušaj Mosta da ustavno zaštiti vodu - inicijativu su pokrenuli i u lipnju 2019. godine. Prijedlog je tada prikupio potpise zastupnika iz različitih stranaka i ušao u saborsku proceduru, ali nikada nije stigao na raspravu. Plenkovićeva vlada odbila je prijedlog s obrazloženjem da su postojeće ustavne odredbe dovoljne, priopćila je stranka.
