U prognozi UN-ovog Odjela za ekonomska i socijalna pitanja, objavljenog danas, a Sjetski dan populacije, kaže se da će u svijetu broj stanovnika raste najsporije od 1950. Dvije najnaseljenije regije u svijetu 2022. bile su istočna i jugoistočna Azija, s 2,3 milijarde ljudi, što predstavlja 29% globalne populacije, te središnja i južna Azija, s 2,1 milijardom, što predstavlja 26% ukupne svjetske populacije.
Kina i Indija imale su najveći broj stanovnika u tim regijama, s više od 1,4 milijarde svaka u 2022. Svjetska populacija trebala bi dosegnuti 8,5 milijardi 2030. i 9,7 milijardi 2050., doseći vrhunac na oko 10,4 milijarde ljudi u 2080-ima prije nego što se zadrži na toj razini do 2100.
Natalitet i dužina života
Dok se u nekoliko zemalja u razvoju primjećuje neto pad nataliteta, više od polovice porasta predviđanja nataliteta u svjetskoj populaciji u nadolazećim desetljećima bit će koncentrirana u osam zemalja, navodi se u izvješću. Prema procjenama, to su Demokratska Republika Kongo, Egipat, Etiopija, Indija, Nigerija, Pakistan, Filipini i Tanzanija.
Deset zemalja između 2010. i 2021. imalo je više od milijun izbjeglica, a to su Indija, Pakistan, Bangladeš, Nepal, Sri Lanka, zbog ekonomskih razloga. To su i Sirija, Venezuela i Mijanam, gdje su konflikti bili uzročnici migracija. Globalno, osobe rođene 2019. trebale bi doživjeti 72,8 godina, što je rast dužine života od prosječno devet godina od 1990. Očekuje se da će oni rođeni 2050. živjeti 77,2 godine u prosjeku. U najmenje razvijenim zemljama živi se prosječno sedam godina kraće nego u razvijenom svijetu.
