Već 80% građana ima pristup reciklaži otpada

Do 2020. Europska unija nalaže minimalno 50% reciklaže komunalnog otpada, a do 2030. taj bi postotak trebalo povećati na 70%, rečeno je danas na 13. Međunarodnom simpoziju o gospodarenju otpadom koji se danas i sutra održava u Zagrebu. Hrvatska je među zemljama članicama pred kojima je dalek put u približavanju ciljevima koje su bogatije i naprednije sjevernoeuropske zemlje većim dijelom ostvarile, a na njima rade znatno duže i agilnije. Ipak, veliki pomaci su već napravljeni, a zemlja se, tvrdi ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, kreće u smjeru cirkularne ekonomije. Sada gotovo 80% građana ima pristup nekom obliku primarne selekcije, a 2012. pristup reciklaži imalo je gotovo upola manje građana. Hrvatska do kraja 2018. godine mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači uvođenje razvrstavanja otpada, sanaciju odlagališta i izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom u RH. Osim smanjenja odlaganja otpada na odlagalištima, krajnji cilj jest osigurati minimalno 50% odvojeno prikupljenog papira, stakla, plastike i metala do 2020. godine. U dvije i pol godine u projekte u službi razdvajanja otpada investira se 471 milijun kuna, a riječ je o nabavi spremnika i kontejnera, uređenju zelenih otoka, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavu ostale komunalne opreme i vozila. U Hrvatskoj će biti izgrađeno 13 centara za gospodarenje otpadom ukupne vrijednost je 4,8 milijardi kuna a 90% iznosa za sufinanciranje je osigurano. „Svi ovi pojedinačni ciljevi vode u istom smjeru, a to je smanjiti odlaganje na odlagalištima i tako neracionalno ophođenje s resursima pretvoriti u racionalno gospodarenje otpadom po načelima cirkularne ekonomije. Znači da otpad jedne industrije postane sirovina druge, da se proizvodi ponovno koriste, recikliraju ili na druge načine iskorištavaju. Prema analizama Europske komisije, kada bi se u potpunosti primjenjivali zakoni EU-a vezano uz gospodarenje otpadom u EU bi se do 2020. stvorilo 400.000 novih radnih mjesta. U Hrvatskoj u kratkom roku otvaramo mogućnost za udvostručenje broja radnih mjesta u tom sektoru, sa 6.000 na 12.000“, istaknuo je ministar Zmajlović. Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek rekla je da Grad Zagreb do 2018. treba uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Najavila je da su u tijeku pripreme za raspisivanje natječaja za studiju izvodljivosti plana gospodarenja otpadom i za studiju utjecaja za okoliš koje će dati konačno stajalište o tome kako zbrinjavati otpad u Zagrebu koji proizvodi 40% ukupne količine otpada u Hrvatskoj. Napomenula je da i na razini EU postoje preporuke da se preostali otpad, koji se ne može reciklirati, oporabi na način da se proizvodi toplinska ili električna energija i to kroz sustav termičke obrade otpada. "Znanost i struka dosad nisu dobili pravu priliku pa je izgubljeno dragocjeno vrijeme", ustvrdila je Švaljek. Navela je kako rade na srednjoročnom rješenju odlaganja glomaznog otpada kako bi se otklonili divlji deponiji unutar mjesec dana. Jakuševac bi, kaže, mogao dobiti dozvolu za odlaganje svih vrsta predhodno obrađenog otpada i nadam se da ćemo tu dozvolu uskoro dobiti, dodala je.
Vanya Veras, glavna tajnica udruge Municipal waste Europe istaknula je da se Europa kreće prema cirkularnoj ekonomiji, u kojoj se otpad promatra kao resurs i kao prilika za gospodarski razvoj, no i dalje je u većini članica prisutno jako puno odlaganja otpada na odlagališta. No, proizlazi da problem polazi od definicija, metodologije i različitih legislativnih rješenja koja je trebalo unificirati u novoj Direktivi o otpadu. EU je pojednostavio definicije komunalnog otpada, a četiri metodologije za definiranje recikliranja svedene su na jednu metodu kalkulacije, prema kojoj se kao postotak recikliranja uzima onaj nakon razvrstavanja otpada. Postalo je jasno da države trebaju konkretne upute kako na nacionalnoj razini ostvariti ciljeve, primjerice kako da novac koji se uzima proizvođačima ambalaže doista i završio u projektima lokalnih samouprava za reciklažu otpada. Također, pokazalo se da nedostaje jača posvećenost eko-dizajnu, da se omogući da 100% plastike koja se nalazi na tržištu može reciklirati, a ne samo 50%, kao što je sada.