Čelnici 28 zemalja članica okupit će se na dvodnevnom summitu na kojem će pokušati postići dogovor o okviru za klimatsku i energetsku politiku, paketa mjera za borbu protiv klimatskih promjena i za povećanje energetske sigurnosti.  To je ujedno i oproštajni summit za Hermana Van Rompuya i Josea Manuela Barrosa. Predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu mandat istječe 30. studenoga, a 1. prosinca njegovu dužnost preuzima bivši poljski premijer Donald Tusk, koji će predsjedavati summitom u prosincu, izvještava HRT. Barrosov mandat nakon punih 10 godina završava za nekoliko dana i 1. studenoga dužnost preuzima nova Komisija na čelu s Jeanom-Claudom Junckerom. Glavna tema summita je energetsko-klimatski paket oko kojeg još nema suglasnosti među zemljama članicama. Europska unija želi zacrtati ambiciozne ciljeve o smanjenju stakleničkih plinova, udjelu obnovljivih izvora energije, energetskoj učinkovitosti, ali ispunjavanje tih ciljeva jako će puno stajati, a kako sve države članice nisu u istoj poziciji, vrlo je teško postići suglasnost. Riječ je o vrlo osjetljivim pregovorima, a mnogi tvrde da je ovo jedan od najtežih summita nakon onih kada se spašavala eurozona da ne potone.
Podloga za raspravu je prijedlog koji je Europska komisija predstavila početkom ove godine s ciljem izgradnje konkuretnog i sigurnog energetskog sustava koji osigurava energiju po dostupnim cijenama za sve potrošače, povećava sigurnost opskrbe energijom, smanjuje ovisnost o uvozu energenata i otvara mogućnosti za stvaranje novih radnih mjesta. Dodajmo ovome kako je  najvažniji dio Komisijina prijedloga  da se zacrta cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za 40 posto u odnosu na razinu emisije iz 1990. Komisija također predlaže da se do 2030. poveća dio obnovljivih izvora energije na najmanje 27 posto i da se ostvare uštede u potrošnji energije za 30 posto u odnosu na 1990. Među zemljama članicama zasad nema suglasnosti oko tih ciljeva, kao ni oko toga trebaju li ti ciljevi biti obvezujući ili ne. Hrvatska nema posebnih problema ni s jednim od tih ciljeva. Otpor  ambicioznim ciljevima pružaju zemlje Višegradske skupine, Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska jer bi ispunjavanje tih ciljeva podrazumijevalo goleme troškove za njihovu industriju.
Također, na summitu će se također razgovarati i o ekonomskoj situaciji u Europskoj uniji te o aktualnim vanjskopolitičkim pitanjima. Nakon završetka summita 28-osmorice, u petak popodne odvojeno će se sastati čelnici zemalja članica eurozone.
Dodajmo ovome kako na summitu sudjeluje u premijer Zoran Milanović.