Uz prigodnu svečanost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i službeno je otvoren Laboratorij za pametne energetske sustave. Njegovim otvorenjem FSB dodatno osnažuje istraživačke i obrazovne kapacitete u području pametnih energetskih sustava, integracije obnovljivih izvora, digitalizacije energetike i razvoja naprednih rješenja za održivu energetsku tranziciju.
Jezgro današnjeg Laboratorija, koji je službeno osnovan još u veljači 2024., zapravo je računalna učionica pod nazivom PowerLab koja je s radom započela 1996. godine. Bila je to polazna točka za ono što će postati vodeći hrvatski istraživački laboratorij za energetske sustave. Tada su se okupili prvi studenti, razrađeni prvi modeli i postavljena prva pitanja o budućnosti utemeljenoj na 100% obnovljivim izvorima.
Današnja područja istraživanja Laboratorija obuhvaćaju modeliranje i planiranje energetskih sustava, izgaranje i alternativna goriva, centralizirano grijanje, geoinformacijske sustave i integraciju procesa, obnovljive tehnologije i integraciju sustava, pohranu energije, fleksibilnost i dekarbonizaciju energetike.
Laboratorij je dio Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš FSB-a i u njemu se razvijaju simulacijski modeli i alati za planiranje i provode tehno-ekonomske analize energetskih sustava koji se u potpunosti temelje na obnovljivim izvorima, pri čemu se električna energija, grijanje, hlađenje, promet i industrija promatraju kao povezani dijelovi jedinstvenog sustava.
U suradnji sa Sveučilištem u Aalborgu (Danska) Laboratorij je suoblikovao okvir pametnih energetskih sustava koji je danas ugrađen u Nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske i navodi se u strateškim dokumentima Europske komisije. Laboratorij i njegovi članovi trenutačno sudjeluju u europskim projektima ukupne vrijednosti veće od 4 milijuna eura i surađuju s industrijom, javnim tijelima, akademskom zajednicom i istraživačkim konzorcijima iz više od 20 zemalja svijeta. Čine ga viši i poslijedoktorski istraživači, doktorandi i projektno osoblje, a tri njegova viša istraživača nalaze se među 2 % najcitiranijih znanstvenika na svijetu prema Stanfordovu popisu.
