Dekarbonizacija u industriji zahtijeva usvajanje energetski učinkovitih rješenja za grijanja kao što su dizalice topline. Od svih njihovih rješenja, danas se najučinkovitije koriste one koje se temelje na stlačivanju i ekspanziji radnih tvari. Međutim, upravo te radne tvari dovode do ekoloških i sigurnosnih problema pa onemogućavaju rad dizalica topline na temperaturama višim od 600 °C. To je razlog zašto mnogi industrijski procesi koji rade na temperaturama višima od te moraju korisititi fosilna goriva ili elektrootporno grijanje, što stvara značajnu količinu otpadne topline. Stoga je bitno razviti rješenja dizalica topline koja učinkovito rada i na tako visokim temperaturama.
Upravo je to bila tema rada pod naslovom 'Nove mogućnosti za visokotemperaturne dizalice topline čvrstog stanja i s plinskim ciklusom' (eng. 'Emerging Opportunities for High-Temperature Solid-State and Gas-Cycle Heat Pumps') koji je početkom prosinca objavljen u prestižnom časopisu 'Nature Energy'.
Između ostalih, na tom su radu sudjelovali i dvojica istraživača i znanstvenika sa Zavoda za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Vladimir Soldo i doc. dr. sc. Luka Boban i to je bio razlog zašto je 30. siječnja na Fakultetu održano prigodno predstavljanje rada i cijelog projekta.
Kako je u uvodnom dijelu pojasnio doc. Boban, bilo je to prvi put da znanstvenici FSB-a sudjeluju u takvom radu i objavljuju u tom časopisu, za koji je dekan FSB-a, prof. dr. sc. Zdenko Tonković napomenuo kako ima faktor odjeka (eng. impact factor) od 60,1, dok ostali uobičajeni takvi časopisi imaju taj faktor na razini 6 - 7.
Rad je rezultat suradnje autora sa sedam visokoškolskih i istraživačkih ustanova iz cijeloga svijeta, a ostvaren je pod vodstvom Prof. dr. Andreja Kitanovskog i Doc. dr. Katje Klinar sa Fakulteta za strojarstvo Sveučilišta u Ljubljani (FS). Sudjelovanje FSB-ovih istraživača ujedno je i nastavak višegodišnje suradnje prof. Solde i prof. Kitanovskog. Uz njih, u radu su još sudjelovalo pet znanstvenika i to s Kineske akademije znanosti iz Kine, Znanstvenog instituta za materijale u Madridu (ICMM) iz Španjolske i Odjela za materijaliku Sveučilišta u Cambridgeu iz Ujedinjenog Kraljevstva.
U samom radu analiziran je potencijal primjene i razvoja novih visokotemperaturnih dizalica topline temeljenih na procesima u čvrstom stanju i plinskim procesima. Predložen je plan istraživanja i standardizacije novih rješenja, što obuhvaća primjene od kriogenih do visokotemperaturnih područja u industriji, uvažavajući danas dostupne tehnike i one čija se primjena tek očekuje. Pri tome su obuhvaćene različite izvedbe kalorijskih (magnetokalorijske, mehanokalorijske, elektrokalorijske, temoelektrične) dizalica topline i onih temeljenih na plinskim ciklusima (mehanički ili termoakustični Strilingov i Braytonov ciklusu). Autori s FSB-a sudjelovali su u dijelu rada koji se odnosi na dizalice topline bazirane na reverznom plinskom Braytonovom ciklusu.
Unatoč brojnim izazovima i potrebom za dugotrajnim istraživanjima, zajednički zaključak autora rada je da znanstvena zajednica mora nastaviti istraživati primjenu visokotemperaturnih dizalica topline jer potencijal iskorištavanja otpadne topline s visokoučinkovitim tehnikama može značajno doprinijeti dekarbonizaciji industrijskih procesa.
Uz to, kako je napomenuo prof. Kitanovski, sam rad je dao snažan poticaj da se s istraživanjima ide dalje, a najbolji pokazatelj toga je najava doc. Klinar da se na FS-u već razvija magnetokalorički hladnjak za čuvanje cjepiva koji ne treba vanjsko električno napajanje. Kako je potom zaključio prof. Soldo, predstavljanje rada samo je mali dio suradnje hrvatskih i slovenskih znanstvenika koja će se u nadolazećem razdoblju još proširiti.
