U ključne pokretače rizika i ranjivosti Hrvatske, kada je riječ o opskrbi energijom, ubrajaju se velika ovisnost o prirodnom plinu (čiji je udio u energetskom miksu čak 25,9%), mala energetska učinkovitost stambenog fonda (jer je više od 60% zgrada starije od 50 godina), spori tempo dekarbonizacije prometa i zgradarstva (pri čemu na promet otpada čak 35% finalne potrošnje energije) i ovisnost o uvozu sirovina za 'čistu' energiju. Naglasila je to dr. sc. Ana Kodba s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u uvodnom izlaganju okruglog stola pod nazivom 'Jačanje nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) Republike Hrvatske'.
Radi se o stručnom skupu koji je u organizaciji FSB-a održan 16. siječnja u Kongresnom centru 'Antunović' u Zagrebu i na kojemu je domaćoj stručnoj javnosti pokazano što je sve do sada u Hrvatskoj napravljeno u sklopu projekta 'Učinkovita provedba nacionalnih energetskih i klimatskih planova u Srednjoj i Istočnoj Europi'. Cilj tog europskog (EUKI) projekta je unaprijediti i pojednostaviti provedbu nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) i premostiti jaz između nacionalnih i europskih politika energetske i klimatske sigurnosti. Projekt uključuje četiri zemlje Europske unije: Bugarsku, Hrvatsku, Poljsku i Rumunjsku.
Jedan od ključnih ishoda tog projekta je procijeniti koliko je NECP vjerodostojan i održiv jer se radi o bitnom dokumentu koji je usmjeren na ostvarivanje energetske i klimatske sigurnosti, ali i na percepciju građana o takvim politikama. To se pak pokazuje indeksom rizika energetske i klimatske sigurnosti (ESCRI) koji objedinjuje četiri skupine rizika s 20 pokazatelja (geopolitičke i rizike priuštivosti, pouzdanosti i održivosti). Primjerice, upravo je rizik energetske priuštivosti u Hrvatskoj značajno porastao nakon 2022. godine, a sve se više pojavljuje problem društvene prihvatljivosti energetske tranzicije.
Važnost NECP-ova ogleda se i u činjenici da iz energetike potječe čak 75% emisija stakleničkih plinova u Europi. To je pak napomenula dr. sc. Maja Božičević Vrhovčak iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. Pri tome je također naglasila kako je prema zadnjem NECP-u u Hrvatskoj cilj ostvariti 42,5% udjela obnovljivih izvora, no i kako bi se više trebalo usmjeriti na učinkovitost samog NECP-a, a ne na njegove ciljeve. "No, NECP je 'živi' dokument čiji je krajnji cilj da budemo klimatski neutralni," nadovezala se na to Miljenka Kuhar, izvršna direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja.
Veliku ulogu u ostvativanju NECP-a imaju energetske zajednice građana jer su dobar alat za pokretanje ljudi. S druge strane, kako je to upozorio Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge, u Hrvatskoj ih je do sada osnovano samo tri, od čega samo jedna stvarno djeluje i to u vrlo malom opsegu. "Hrvatski građani su diskriminirani jer ne mogu aktivno sudjelovati na tržištu električne energije uključivanjem u energetske zajednice, iako to zahtijevaju europske direktive," naglasio je. Jedan od glavnih razloga za to su složeni administrativni postupci za osnivanje takvih zajednica, ali i činjenica da nije bilo (i još nema!) sustavnog ulaganja u razvoj elektrodistribucijske mreže.
Konačno, ukratko je predstavljena i NECP Platforma. Kako je napomenula Simona Tršinar iz Regionalne energetsko-klimatske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), radi se o jednom od najambicioznijih projekata REGEA-e u tom području, a trebao bi se ostvariti u roku 24 mjeseca.
