U Hrvatskoj još nemamo konkretan broj građana koje se može smatrati energetski siromašnima, iako se smatra da je takvih oko 20 do 25%, po čemu smo među EU članicama koje imaju najveći problem energetskog siromaštva. U oko 60% jedinica lokalne samouprave se isplaćuje pomoć za podmirenje troškova stanovanja, godišnje takvi troškovi iznose 72 milijuna kuna za cijelu Hrvatsku. Statistika iz 2019. pokazuje da se u svojim domovima smrzava 314.760 ljudi ili 7,7% jer ne mogu platiti grijanje.

Jedinice lokalne samouprave su spremne i otvorene za održivije mjere pomoći svojim građanima. Optimalan pristup rješavanju problema je integracija energetske, zdravstvene i socijalne politike. U prvom kvartalu ove godine provest će se dodjela bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada. 

Integralna energetska obnova je rješenje

Također, u javnu raspravu kreće Program energetske obnove obiteljskih kuća kroz koji će se, uz financiranje obnove od 60 % sredstava, kao posebna skupina 100 % sufinancirati kućanstva koja su energetski siromašna, prema definiranim kriterijima Programa. Valja vidjeti kakvi će biti kriteriji Programa i hoće li se JLS uključiti da pomognu takvim kućanstvima s prijavom. Potiče se i integralna energetska obnova, koja uključuje i proizvodnju energije na mjestu potrošnje iz malih obnovljivih izvora, rečeno je na konferenciji FER rješenja za bolju zajednicu u organizaciji DOOR-a. 

Na konferenciji su predstavljeni i primjeri dobre prakse kroz koje se energetskim siromaštvom bavilo kao temom društveno korisnog učenja, projekt terenskog rada studenata FER-a. Studenti su radili energetske preglede, u energetski siromašnim kućanstvima povećavali energetsku učinkovitost kroz razne instalacije manje opreme te analizirali podatke i izradili prijedloge mjera i politika za Grad Zagreb.