Europska komisija je u utorak predstavila ekonomsko-investicijski plan za zemlje Zapadnog Balkana koji predviđa do devet milijardi eura pomoći za iduće sedmogodišnje razdoblje te financijsko jamstvo radi smanjivanja troškova financiranja, koje može mobilizirati do 20 milijardi eura investicija u sljedećem desetljeću. 

Bruto domaći proizvod cijele regije iznosi oko 100 milijardi eura, a najavljene investicije mogle bi dosegnuti i do 30 posto BDP-a.

Plan predviđa deset glavnih inicijativa za ulaganje u glavne cestovne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju, energetsku obnovu javnih i privatnih zgrada, infrastrukturu za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasnog interneta. Izravnu korist od tih investicija imat će Hrvatska, koja graniči s tim područjem.

Plinovod IAP

Za Hrvatsku je zanimljivo da će se financirati dovršetak Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) u Albaniji i duž obale što će omogućiti diversifikaciju dobavnih pravaca za plin te izgradnju plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH. To bi moglo utjecati na veću iskorištenost plinske infrastrukture u Dalmaciji, što bi moglo dugoročno smanjiti cijenu plina. Plinovod IAP veže se na plinovod TAP koji u Italiju donosi plin iz kaspijske regije i tako smanjuje ovisnost o ruskom plinu. Realizacija IAP projekta dobro napreduje, potreban je još pristanak Crne Gore i nakon toga kompanija s sjedištem u Splitu može početi s radom, kažu u BH Gasu.

IZ IPA pretpristupne pomoći bit će dodijeljeno devet mil.  eura za period 2021.-2027. za projekt Južne plinske interkonekcije Hrvatska-BiH, kojom će se dvije zemlje plinski povezati. 

Predviđena je i rekonstrukcija i dogradnja željezničkog koridora između Hrvatske i Srbije, izgradnja hidroelektrana u Albaniji, Crnoj Gori i Kosovu, vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji. 

Energetska obnova

Tu je i energetska obnova javnih i privatnih zgrada, na koje otpada 40% potrošnje energije na zapadnom Balkanu. Financirat će se i izgradnja centra za zbrinjavanje otpada u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. 

Jedna od tih deset investicijskih inicijativa odnosi se na dovršetak cestovnog koridora od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, a duž toga koridora bit će dograđen i željeznički koridor. Jedna inicijativa predviđa dovršetak cestovne povezanosti od Hrvatske do Grčke, tzv. "plavu auto-cestu" preko Crne Gore i Albanije. 

Dovršetak toga pravca znatno bi povećao promet na Dalmatini, koja trenutačno završava u Pločama, a koja izvan sezone ima prilično slab promet.