Danas je održana je druga sjednica predsjednikovog Vijeća za energetsku tranziciju na kojoj su sudjelovali, a na poziv Predsjednika Republike Hrvatske, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Članovi Vijeća za energetsku tranziciju na čelu s posebnim savjetnikom Predsjednika za energiju i klimu dr. sc. Julija Domca izradili su smjernice za programiranje Operativnih programa za financijsku perspektivu 2021. – 2027. i Plana za korištenje Fonda za oporavak u namjeri poticanja potrebnih reformi, ubrzavanja investicija i stvaranja uvjeta za održivi gospodarski razvoj u skladu s EU Zelenim planom. 

Ciljevi ovog dokumenta definiraju nove modele razvoja Republike Hrvatske u kontekstu Europskog zelenog plana. Predložene su konkretne aktivnosti kroz koje je moguće ostvarenje vizije te dani odgovori na pitanja kako financirati ostvarenje vizije i kako potaknuti interes privatnog poduzetništva za ulaganja u zelene projekte.

Preporuke

Usvojene preporuke Vijeća su sljedeće: 

1. Žurno usvojiti ambicioznu Nacionalnu razvojnu strategiju – Hrvatska 2030, koja će se temelji na zelenom gospodarstvu, klimatski neutralnom društvu i ciljevima održivog razvoja u skladu s Europskim zelenim planom; 

2. Formirati ekspertni savjetnički tim sastavljen od nezavisnih stručnjaka za fondove EU-a i investicije na razini Vlade RH s ciljem uspješnijeg korištenje sredstava iz fondova EU; 

3. Doraditi pravni, planski i operativni okvir sustava upravljanja i kontrole Europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako bi se ubrzao proces programiranja, osiguralo prepoznavanje potreba korisnika (gospodarstva) i uspostavile adekvatne mjere te pojednostavila dokumentacija i procesi provjere te ubrzala isplata sredstava. 

4. Potaknuti učinkovitu i transparentnu suradnju privatnoga i javnog sektora s nabavom s najboljom vrijednosti za novac te potaknuti zelenu javnu nabavu radi poticanja eko-inovacija u gospodarstvu. Osnovne prednosti ovog modela nabave u odnosu na tradicionalni: 

  • administrativno i operativno rasterećenje javnog sektora (jednostavnija priprema te provedba projekta) uz efikasniju realizaciju projekata s većom vrijednosti za novac

  • veća i jednostavnija apsorpcija EU fondova uz realizaciju projekata uz minimalne nepredviđene troškove te predvidive i povedive uvjete jednake i prihvatljive za investitore 

  • pokretanja većeg broja projekata u značajno kraćem vremenskom periodu uz izravan pozitivan utjecaj na javne financije (prihodi od poreza, prireza i doprinosa intenzivno rastu uslijed povećanja gospodarske aktivnosti u građevinskom i ostalim sektorima).
Start već 2021. 

Vijeće smatra da bi se već iduće godine iz EU fondova trebalo poteknuti val ulaganja u dubinsku energetsku obnovu zgrada u Zagrebu, domaće obnovljivce, revitalizaciju energetske infrastrukture, dekarbonizaciju prometa, inovacije u poljoprivredi i jačanje otpornosti na klimatske promjene. 

"Hrvatska mora žurno usvojiti ambicioznu Nacionalnu razvojnu strategiju – Hrvatska 2030, koja će se temeljiti na klimatskoj neutralnosti do 2050. godine i ciljevima održivog razvoja s fokusom na jačanje domaće proizvodnje. EU sredstva koja su na raspolaganju treba pametno uložiti na način da njime mobiliziramo sredstva privatnog sektora i građana te da tako zajedno stvaramo novu vrijednost ovdje, lokalno, za nas. To nije novac za jednokratnu i kratkoročnu potrošnju već treba biti katalizator promjena i sredstvo za promjene hrvatskog društva na bolje za ljude, održivo, prilagođeno klimatskim promjenama i otporno na svaku krizu", kazao je dr. sc. Julije Domac.