Njemačka je značajno smanjila svoju energetsku ovisnost o Rusiji otkako je počela invazija na Ukrajinu, navodi se u izvješću tamošnjeg Ministarstva gospodarstva koje je u nedjelju vidjela agencija dpa. 

"Njemačka je u procesu brzog smanjenja energetske ovisnosti o Rusiji i diverzifikacije svoje opskrbe energijom", navodi se u tom izvješću. 

Također, u njemu stoji kako je zabilježen pad ovisnosti o ruskoj nafti. Točnije, na naftu iz Rusije lani je otpadalo 35 posto ukupnog uvoza tog energenta u Njemačku. Trenutačno, ta država uvozi približno 12 posto nafte iz Rusije. 

U slučaju ugljena, ovisnost je pala s 50 posto na približno osam posto od početka godine, zbog promjena ugovora. EU je već uvela obuhvatnu zabranu uvoza ruskog ugljena, iako ostaje u četveromjesečnom prijelaznom razdoblju, izvijestila je njemačka novinska agencija dpa. 

"Svi ovi koraci koje poduzimamo zahtijevaju ogroman zajednički napor svih sudionika, a oni također znače troškove koje osjećaju i gospodarstvo i potrošači", rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck. "Ali, oni su nužni ako više ne želimo da nas Rusija ucjenjuje".

 

Kritika Kijeva 

Njemačka Savezna vlada došla je do suglasnosti o zabrani uvoza ruske nafte, čime je vjerojatniji embargo za cijelu Europsku uniju, tvrde izvori dpa u Bruxellesu. 

Zabrana ugljena dogovorena je relativno brzo, ali je zalihe nafte i plina teže zamijeniti od ugljena, što znači da su rasprave o daljnjim sankcijama složenije. 

Njemačku je kritizirao Kijev, kao i druge članice EU-a, zbog ovisnosti o ruskim zalihama fosilnih goriva i zbog toga što nije odlučnija u bržem stavljanju embarga na njih. 

Uz očiti pomak Njemačke, smatra se kako se samo Mađarska, Austrija, Slovačka, Španjolska, Italija i Grčka opiru naftnom embargu, rekli su izvori za dpa.

 

Obustava kupnje 

K tomu, javlja dpa, smatra se kako razlog za promjenu pozicije Njemačke leži u njezinim nedavnim uspjesima u pronalaženju alternativnih dobavljača nafte. 

Međutim, posebice u istočnoj Njemačkoj, potpuna neovisnost o ruskoj nafti predstavlja izazov, uglavnom zbog rafinerije nafte u Schwedtu, koja je, prema izvješću, u većinskom vlasništvu ruskog državnog energetskog diva Rosnefta. Stoga je malo vjerojatno da će dobrovoljno obustaviti kupnju ruske nafte. 

Prema tom izvješću, najdulje će trajati okončanje njemačke ovisnosti o ruskom plinu. Kupnja prirodnog plina iz Norveške i Nizozemske povećana je, a uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) je značajno porastao, s nekoliko plutajućih LNG terminala koji bi trebali početi s radom do 2023. godine. 

S kratkoročnim naporima tvrtki i kućanstava kako bi smanjile korištenje plina kroz energetsku učinkovitost, očuvanje energije i elektrifikaciju, udio opskrbe ruskim plinom u njemačkoj potrošnji tog energenta mogao bi se smanjiti na približno 30 posto do kraja ove godine, navodi se u izvješću.