Hrvatska je po korištenju obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje (Sunčeva i geotermalna energija te, među ostalim, ona iz dizalica topline, biogoriva i otpada) bila iznad prosjeka Europske unije u 2020. godini. 

Naime, obnovljivi izvori u toj godini činili su 23 posto ukupne energije korištene za grijanje i hlađenje kućanstava, industrije, bolnica, škola i dr. u EU-u. Pritom je njihov udjel u Hrvatskoj iznosio nešto više od 36,9 posto. 

Godinu dana ranije, dakle u 2019., prosjek 27 članica EU-a bio je 22,4 posto, dok je udio obnovljivih izvora koji se koriste za grijanje i hlađenje u nas tada iznosio približno 36,8 posto.

 

Irska i Nizozemska 

Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, među članicama koje najviše, čak dvije trećine (66 posto) energije za grijanje i hlađenje u 2020. dobivaju korištenjem obnovljivih izvora (uglavnom biomase i dizalica topline) je Švedska. 

Potom, slijede Estonija i Finska (obje s udjelima od 58 posto), Latvija (57 posto), Danska (51 posto) i Litva (50 posto). 

Naprotiv, obnovljivi izvori najmanje su pridonijeli grijanju i hlađenju u Irskoj (šest posto) te Nizozemskoj i Belgiji (obje s po osam posto).