Pretpostavljajući trenutne energetske politike i postavljene ciljeve, potražnja za plinom do 2040. godine dostići će 5,36 bilijuna m
3.
Potražnja za
prirodnim plinom trebala bi porasti za trećinu do 2040., prema scenariju koji uključuje postojeće energetske politike i ciljeve, stoji u upravo objavljenom
World Energy Outlooku Međunarodne agencije za energetiku (IEA). U scenariju koji podrazumijeva trenutne politike,
potrošnja energije povećava se za 1% godišnje do 2040. Izvori s niskim udjelom ugljika, vođeni fotonaponom, osiguravaju više od polovice ovog rasta, a prirodni plin čini još trećinu.
Vrhunac emisija se ne nazire
Potražnja za naftom smanjuje se u 2030-ima, a korištenje ugljena je u padu. Neki dijelovi energetskog sektora, vođeni električnom energijom, prolaze kroz brze transformacije. Neke zemlje, osobito one s težnjama „nula emisija“, kao što je EU, idu daleko u preoblikovanju svih aspekata svoje ponude i potrošnje energije.
Međutim, zamah iza čiste energije nije dovoljan da nadoknadi učinke rastuće globalne ekonomije i sve većeg broja stanovnika. Rast emisija usporava, ali ne dostiže vrhunac prije 2040., stoji u Outlooku.
Revolucionarni škriljci
Očekuje se da proizvodnja iz škriljaca iz Sjedinjenih Država ostane na višoj razini duže od ranije predviđenog, preoblikujući globalna tržišta, trgovinske tokove i sigurnost. U scenariju trenutnih politika, godišnji rast proizvodnje u SAD-u usporava se u posljednjim godinama, ali SAD i dalje čine 85% povećanja globalne proizvodnje nafte do 2030. i 30% povećanja plina. Do 2025. ukupna proizvodnja nafte i plina iz škriljaca nadmašuje ukupnu proizvodnju nafte i plina iz Rusije, stoji u Outlooku. Navodi se da će udio proizvodnje iz OPEC-a pasti na 47% 2030., s 55% iz sredine dvijetisućitih, no svijet će se i dalje snažno oslanjati na opskrbu naftom s Bliskog istoka.