Pretpostavljajući trenutne energetske politike i postavljene ciljeve, potražnja za plinom do 2040. godine dostići će 5,36 bilijuna m3. Potražnja za prirodnim plinom trebala bi porasti za trećinu do 2040., prema scenariju koji uključuje postojeće energetske politike i ciljeve, stoji u upravo objavljenom World Energy Outlooku Međunarodne agencije za energetiku (IEA). U scenariju koji podrazumijeva trenutne politike, potrošnja energije povećava se za 1% godišnje do 2040. Izvori s niskim udjelom ugljika, vođeni fotonaponom, osiguravaju više od polovice ovog rasta, a prirodni plin čini još trećinu. 

Vrhunac emisija se ne nazire

Potražnja za naftom smanjuje se u 2030-ima, a korištenje ugljena je u padu. Neki dijelovi energetskog sektora, vođeni električnom energijom, prolaze kroz brze transformacije. Neke zemlje, osobito one s težnjama „nula emisija“, kao što je EU, idu daleko u preoblikovanju svih aspekata svoje ponude i potrošnje energije. Međutim, zamah iza čiste energije nije dovoljan da nadoknadi učinke rastuće globalne ekonomije i sve većeg broja stanovnika. Rast emisija usporava, ali ne dostiže vrhunac prije 2040., stoji u Outlooku. 

Revolucionarni škriljci

Očekuje se da proizvodnja iz škriljaca iz Sjedinjenih Država ostane na višoj razini duže od ranije predviđenog, preoblikujući globalna tržišta, trgovinske tokove i sigurnost. U scenariju trenutnih politika, godišnji rast proizvodnje u SAD-u usporava se u posljednjim godinama, ali SAD i dalje čine 85% povećanja globalne proizvodnje nafte do 2030. i 30% povećanja plina. Do 2025. ukupna proizvodnja nafte i plina iz škriljaca nadmašuje ukupnu proizvodnju nafte i plina iz Rusije, stoji u Outlooku. Navodi se da će udio proizvodnje iz OPEC-a pasti na 47% 2030., s 55% iz sredine dvijetisućitih, no svijet će se i dalje snažno oslanjati na opskrbu naftom s Bliskog istoka.