"Plinski sektor treba osvijestiti probleme vezane uz klimatske promjene i ponuditi rješenja kako bi plin bio ključan a ne samo prihvatljiv u tranzicijskom periodu", ključna je poruka prof. dr. Darka Pavlovića iz Plinacra kojom bi se mogao sažeti zaključak okruglog stola o ulozi plina u energetskoj tranziciji, koji je održan u sklopu virtualnog 35. Međunarodno znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin u organizaciji HSUP-a, koji je započeo danas i trajat će ukupno tri dana. 

Nikola Vištica iz HERA-e smatra da plin ima značajnu budućnost u prometu jer elektrifikacija ima većih poteškoća, a plinska infrastruktura može se iskoristiti i za primješavanje vodika prirodnom plinu, čime se smanjuju emisije. "Sada bi bili zadovoljni zlatnom dekadom plina do 2030. sa zamjenom ugljena plinom i njegovom primjenom u prometu. Čeka nas uzbudljivo i neizvjesno vrijeme", zaključio je Vištica. Po njemu vodik ima velikih prednosti a plinska infrastruktura uz manja ulaganja može se konvertirati da prenosi vodik. Očekuje se da će cijena proizvodnje vodika iz elektrolizera biti niža od cijene proizvodnje iz plina.

Vodik kao rješenje

Sudeći prema reakcijama bitnih dionika u plinskom lancu, plinska struka itekako promišlja svoju budućnost i očigledno je nalazi u sve većoj primjeni vodika u plinskim mrežama, koja se već pilotira u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, kao i u primjeni CCS tehnologija za hvatanje i pohranu ugljika kako bi se dekarbonizirao plin u energetskim transformacijama. 

Vaillant i Viessmann već imaju u ponudi plinske kondenzacijske uređaje koji mogu podnijeti određenu količinu vodika u prirodnom plinu, a obje tvrtke će u novoj generaciji uređaja od iduće godine nuditi i uređaje koji mogu raditi s 30% dodanog vodika. Kako je rekao Mario Opačak iz Vaillanta ključno će biti djelomično konvertirati plinske mreže i normirati primješavanje vodika u prirodni plin, što je očigledna budućnost sadržana u ove godine donesenoj europskoj Strategiji vodika za klimatski neutralnu Europu. 

Sivi vodik kao tranzicija

Hrvoje Glavaš iz INA-e je naglasio da sivi vodik, nastao iz prirodnog plina, može biti prijelazno rješenje u stvaranju ekonomije vodika, pošto je proizvodnja zelenog vodika trenutno još vrlo neekonomična. "INA ima određene kapacitete u riječkoj rafineriji koje bi mogla posvetiti proizvodnji sivog vodika u poticajnom okruženju", rekao je Glavaš. 

Kao drugu mogućnost koja će potaknuti primjenu plina on je naveo CCS tehnologije, koje INA već uspješno primjenjuje u EOR projektima. Pavlović je naveo da je IEA objavila da bi svijet u procesu dekarbonizacije do 2040. trebao naći način da kroz CCS pohrani više od 800 mil. t. ugljika, u odnosu na sadašnjih 40 tona, što znači investicije od 160 mlrd. USD, ili 10 puta više nego što je uloženo u zadnjih 10 godina. 

CCS-usage a ne CCS-storage

Ali Prešern iz Siemens Energy-a je komentirao da CCS tehnologija spušta učinkovitost elektrana i diže troškove, tako da bi  trebalo razmišljati ne o pohrani već o korištenju ugljika. Po njemu dobro rješenje za budućnost, koja podrazumijeva fleksibilnu elektroenergetsku mrežu koja može primiti veliku snagu iz obnovljivaca, su male plinske elektrane koje mogu biti na mreži za 15 minuta i davati nužno potrebne usluge regulacije u elektroenergetskoj mreži. 

Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatske govorio je o potencijalima razvoja tržišta LNG-a kao goriva u prometu te naveo da analize pokazuju da postoji potencijal primjene 0,7 mlrd. m3 plina godišnje. Ta tvrtka ima u planu izgradnju bunkering stanice u Rijeci. Važnost terminala koji s radom počinje 2021. je ogromna, jer Hrvatska sada može primiti plin od bilo kuda iz svijeta. 

HEP nije zaglibio

Petar Sprčić iz HEP-a rekao je da je ta elektroenergetska kompanija trenutno najveći potrošač plina u Hrvatskoj - u ovoj godini računa se da će ta potrošnja iznositi oko 800 mil. m3 a razlog je u povoljnoj cijeni plina uslijed pada potrošnje zbog koronakrize. 

HEP gradi novu plinsku kogeneraciju u Zagrebu s akumulatorom topline, a u planu je i manje istovjetno postrojenje u Osijeku, dok je konverzija TE Rijeka na plin još na 'dugom štapu'. "HEP ima sreću da nije 'zaglibio' u velikim investicijama na ugljen i plin u bivšim vremenima. Cijene ulaganja u obnovljivce sve su povoljnije, što je dobro", rekao je Sprčić na panelu ilustrirajući odličan energetski miks te kompanije u procesu dekarbonizacije.