Prirodni plin će imati važnu ulogu u energetskoj tranziciji jer u procesu dekarbonizacije ima ulogu tranzicijskog energenta, koji olakšava postepeni prelazak s električne energije dobivene iz ugljena k čistijim izvorima energije, rekao je pomoćnik ministrice rudarstva i energetike za naftnu i plinsku djelatnost Raša Kojčić na međunarodnoj konferenciji Kako provesti održivu tranziciju u plinskom sektoru Zapadnog Balkana?, koja je održana koncem prošlog tjedna u Beogradu. 

On je naveo kako je napravljen novi zakonodavni okvir za rudarstvo i energetiku te da je u tijeku izrada integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana do 2030., s projekcijama do 2050 godine, i da se radi na novoj strategiji razvoja energetike do 2040. s pogledima do 2050. godine.

"Cilj nam je da do 2040. godine imamo 40 posto energije iz obnovljivih izvora, a da do 2050. taj postotak naraste na 50 posto. Ostatak energije moramo proizvesti iz drugih izvora, gdje se prirodni plin izdvaja kao prilično učinkovit energent, još uvijek ekološki prihvatljiv kao tranzicijsko gorivo za zamjenu postrojenja na ugljen, koja u ovom trenutku čine dvije trećine izvora za proizvodnju električne energije. Kako bi se prirodni plin koristio u većoj mjeri, potrebno je izgraditi dodatne interkonekcije s državama u okruženju te tako zajamčiti energetsku te sigurnost opskrbe Srbije ovim energentom. Opskrba plinom iz više pravaca i izvora uvelike pridonosi energetskoj sigurnosti Srbije, omogućava joj da postane plinsko čvorište i tranzitna država koja može ostvariti višestruke koristi", rekao je Kojčić.

 

Uravnoteženija opskrba

Nadalje, objavljeno je na stranicama Ministarstva rudarstva i energetike Srbije, on je napomenuo kako će plinska interkonekcija Niš-Dimitrovgrad biti završena do 2023. godine i da će pridonijeti diverzifikaciji opskrbnih pravaca i uravnoteženijoj opskrbi Srbije plinom, kao i otvaranju novih mogućnosti povezivanjem s LNG terminalom u Grčkoj te plinovodima TAP i TANAP kojima prirodni plin stiže iz Azerbajdžana. 

"Usporedno s razvojem plinske infrastrukture, treba raditi i na proširenju postojećih skladišnih kapaciteta i izgradnji novih jer se tako dodatno osigurava opskrba tim energentom i energetska sigurnost. Najbolji primjer je sadašnja energetska kriza, koja je dovela do toga da cijene prirodnog plina dosegnu povijesne maksimume i mnoge države se suočavaju s ozbiljnim problemima u opskrbi", rekao je, dodajući kako je za novi ulagački ciklus bitno da javne tvrtke budu snažne i učinkovite, kako bi mogle biti nositelji velikih projekata.