Uz rekordne cijene, tržište plina trenutačno ocrtava stabilnost, odgovarajuća kvaliteta tog energenta, popunjenost skladišta iznad prosjeka Europske unije te provedba određenih projekata kojima se nastoji povećati domaća proizvodnja, istaknuto je, među ostalim, danas u Zagrebu na izbornoj sjednici Skupštine Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) i tradicionalnom obilježavanju Dan Plina. 

Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), ističe kako plin neće nestati još dugo godina s tržišta, iako se danas u Europskoj uniji o ugljikovodicima stidljivo govori. 

Hrvatska se do 2024. godine, nastavlja on, treba što bolje pripremiti kako bi ostvarila pravo na financijska sredstva EU-a za ulaganja u projekte zahvaljujući kojima bi se plinovodima transportirali i drugi plinovi, ponajprije vodik. "To je nadolazeći izazov", napominje on, dodajući kako zbog novog zakonodavstva treba početi što više razmišljati i o proizvodnji vodika komplementarnoj sunčanim elektranama.

 

Nove platforme 

Dalibor Pudić, predsjednik HSUP-a, kaže kako je hrvatski plinski sustav održiv. K tomu, dodaje kako će HSUP i dalje raditi na promociji korištenja plina, kao i ukazivati na njegovu važnost kao ekološki najprihvatljivijeg energenta u tranzicijskom razdoblju. 

Nikola Novaković, voditelj regije Jadran u INA-i, ističe kako se nekada u sjevernom Jadranu proizvodilo oko pet milijardi prostornih metara plina dnevno. "Trenutačno, proizvodnja se kreće oko 600 tisuća prostornih metara dnevno", kaže on, dodajući kako se stoga provode određene aktivnosti kako bi se povećala domaća proizvodnja. 

"Ako će se sve odvijati prema planu te uspijemo sedam novih platformi spojiti na transportni sustav, proizvodnja u 2025. godini trebala bi iznositi između 1,1 i 1,4 milijuna prostornih metara plina dnevno. A to, naravno, ovisi o rezultatima nadolazećih bušenja", pojašnjava on.

 

Granične vrijednosti 

Valja naglasiti kako je puštanjem u pogon KS Ludina, prve kompresorske stanice na hrvatskom plinskom transportnom sustavu, omogućen dvosmjerni transport plina na postojećim interkonekcijama Hrvatske s Mađarskom i Slovenijom te otprema plina s terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) na Krku. 

Ivana Marković, direktorica Sektora upravljanja transportnim sustavom i prodaje transportnih kapaciteta u Plinacru, ističe kako se kvaliteta plina prati u stvarnom vremenu i na svim dobavnim pravcima. "Dosad se ogrjevna vrijednost uvoznog plina nije ni približila graničnim vrijednostima, tako da nismo imali primjedbi na kvalitetu. Plinacro može odbiti prihvatiti plin, ako je on ispod propisane kvalitete", naglašava. 

Ivan Fugaš, komercijalno-tehnički direktor u tvrtki LNG Hrvatska, kaže kako se LNG terminal na Krku već dokazao kao novi dobavni pravac u čiji se rad može pouzdati. "Pet korisnika zakupilo je kapacitet terminala do 2026. godine, a na njega je pristalo 13 brodova za prijevoz LNG-ja. Dosad smo primili 1,87 milijuna prostornih metara LNG-ja te je operatoru transportnog sustava predano 1,12 milijardi prostornih metara plina", ističe on, dodajući kako LNG Hrvatska trenutačno radi i na razvoju dvije nove usluge. 

"Riječ je o ponovnom pretovaru LNG-ja s broda na brod, tzv. usluzi Ship to Ship, te onoj pod nazivom Ship to Track, koja omogućava pretovar tog energenta s broda na, primjerice, kamion za prijevoz ukapljenog prirodnog plina", napominje.

 

Manja isporuka 

Govoreći o izazovima na tržištu plina u predstojećoj sezoni grijanja, direktor Sektora za razvoj plinskog poslovanja u HEP Trgovini Marko Blažević ističe kako sigurnost i pouzdanost opskrbe trenutačno ne bi trebalo stavljati pod upitnik. Međutim, dodaje kako su među razlozima trenutačnih događaja na plinskom tržištu niska zapunjenost skladišnih kapaciteta i duga sezona grijanja 2020./2021. 

"Zatim, na aktualno stanje u toj djelatnosti utječe povećana potražnja za plinom u Aziji, smanjene isporuke prema Europi, tranzicija energetske politike EU-a - Green Deal, manja ulaganja u proizvodnju fosilnih goriva (smanjenje proizvodnje u Nizozemskoj i Norveškoj), rast cijena emisija štetnih plinova te nedostatak značajnijeg povećanja proizvodnje nafte zemalja OPEC+ zbog očekivanog 4. vala pandemije", objašnjava on.

 

Bez zastoja 

Gracijan Krklec, direktor Sektora tehnološkog upravljanja u tvrtki Podzemno skladište plina PSP, ističe kako je stanje zapunjenosti u skladištu u Okolima 11. listopada od 86 posto radnog volumena korisnika manje u odnosu na isti dan prošle godine, kada je iznosila približno 97 posto. 

"Istodobno, ona je viša u odnosu na prosječnu zapunjenost europskih skladišta plina koja iznosi 77 posto", napominje. 

"Promatrano s tehnološkog stajališta, postrojenje PSP Okoli spremno dočekuje zimu i spremno je bez zastoja ispuniti sve nominacije korisnika skladišta, kao i do sada", zaključio je.