Emisije ugljičnog dioksida u EU-27 u 2019. smanjile za 3,7% u odnosu na prethodnu godinu, dok je BDP porastao za 1,5%. Zaključno, emisije su sada čak 24% niže nego 1990. Emisije obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama (EU ETS) najviše su se smanjile u 2019. godini, za 9,1% ili oko 152 milijuna tona ekvivalenta CO2 u odnosu na 2018. To smanjenje uglavnom je posljedica energetskog sektora u kojem su emisije smanjene za gotovo 15%, uglavnom zbog zamjene proizvodnje električne energije na ugljen obnovljivcima i upotrebom plina. Emisije iz industrije pale su za gotovo dva posto. 

Provjerene zrakoplovne emisije, koje trenutno pokrivaju samo letove u tzv. europskom gospodarskom prostoru, nastavile su se umjereno povećavati u odnosu na 2018. godinu, za 1% ili približno 0,7 milijuna tona ekvivalenta CO2. Emisije koje nisu obuhvaćene EU ETS-om, poput emisija iz industrije, prometa, zgrada, poljoprivrede i otpada, nisu se značajno promijenile u usporedbi s razinama iz 2018. godine. 

Unosne ETS dražbe

Ukupna potrošnja EU-a na klimatske akcije, financiranje zelene tehnologije, uvođenje novih rješenja i međunarodnu suradnju povećala se 2019. godine i povećat će se tijekom oporavka Europe od pandemije koronavirusa. 

 Prihod od dražbi u okviru EU ETS-a sve je važniji izvor financiranja klimatskih i zelenih projekata. Ukupan prihod koji su države članice, UK i zemlje europskog gospodarskog prostora primile od dražbi između 2012. (kada je službeno bio početak aukcija EU ETS-a) i sredine 2020. iznosio je više od 57 milijardi eura, s više od polovice ostvarenih samo u 2018. i 2019. 

Prošle godine ukupni prihodi od dražbi premašili su 14,1 milijardu eura. Od toga će se 77% potrošiti na klimu i energiju, što je sedam postotnih bodova više od 2018. Osim toga, sve više klimatskih projekata koje financira EU financira se unovčavanjem emisijskih jedinica kroz program. NER300, Fond za inovacije i Fond za modernizaciju.