Predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednik Vade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u četvrtak su dodijelili 95 odluka o financiranju energetske obnove zgrada javnog sektora u vrijednosti od 71 milijun eura.
"Ovih 95 odluka vrijednih 71 milijun eura primarno idu na objekte zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova", rekao je Plenković. Istaknuo je da će tako ostvariti integriranu dubinsku sveobuhvatnu obnovu zgrada javnog sektora u području uštede koje su nužne u pogledu grijanja te primarne energije.
Naglasio je da je plan obnoviti 674.845 četvornih metara zgrada javnog sektora oštećenih u potresu te još 1.226.000 'kvadrata' koji nisu oštećeni potresom.
Vlada, kaže, ima dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050., a ovo što sada radimo ide u kraćem roku, do 2030. "Tako ostvarujemo i globalne ciljeve kada je riječ o održivom razvoju Hrvatske", poručio je.
Plenković je također istaknuo da će zgrade javnog sektora nakon energetske obnove više štedjeti i više vrijediti. Uz to, imat će bolju mehaničku otpornost i stabilnost. Bit će sigurnije i kada je riječ o protupožarnoj zaštiti, a osiguravanjem zdravih klimatskih uvjeta zgrade nakon obnove postaju zdravije, sigurnije i ugodnije za boravak i rad, naglasio je.
Ušteda primarne energije
Bačić je podsjetio da su Europska komisija i Hrvatska strateškim dokumentima predvidjeli do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. godinu. Uz to, cilj je da se do 2050. Europu i Hrvatsku napravi klimatski neutralnom, što znači da sve zgrade do 2050. neće emitirati stakleničke plinove iz korištenja ugljikovodika.
Podsjetio je su u Vladi, da bi se postigli ti ciljevi, osigurali tri milijarde eura kako bi energetski obnovili oko tri milijuna četvornih metara u zgradama, javlja Hinin specijalizirani portal Zelena Hrvatska.
Bačić je naveo da će s današnjim i ranijim odlukama o financiranju energetske obnove zgrada javnog sektora ukupno obnoviti 266 zgrada u Hrvatskoj.
Istaknuo je da će sve energetski obnovljene zgrade javnog sektora štedjeti oko 70 posto energije u odnosu na vrijeme koje je prethodilo njihovoj energetskoj obnovi. Uz to, prosjek godišnje uštede primarne energije bit će do 90 posto.
"Tim postupkom značajno pridonosimo smanjenju emisije ugljikovodika i energetskoj samodostatnosti Hrvatske", istaknuo je.
