Glavni problem energetske obnove je nekonzistentnost sufinanciranja

Autor: N.D. Objavljeno: 25.11.2021. 🕜 13:38 Lokacija: Zagreb

Složene procedure i zahtjev za 60% uštede velika su prepreka za korištenje EU fondova

Kao glavni problem energetske obnove u Hrvatskoj ističe se nekonzistentnost sufinanciranja takvih projekata, višegodišnjim pauzama koje je uzimao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kako je rečeno na Središnjoj konferenciji o održivoj gradnji u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, Hrvatska bi do 2030. trebala obnoviti 3% fonda zgrada, a državi je cilj svake dvije godine imati 0,5% obnovljenog fonda zgrada. Do te godine Hrvatska bi trebala postići obvezujući cilj energetske uštede na razini 10,8 PJ, od čega se želi 6,2 PJ ili 57% uštedjeti upravo u stambenom sektoru. U Nacionalnom programu oporavka i otpornosti, koji je prvi raspoloživi europski financijski alat za energetsku obnovu, planira se ulaganje 300 mil. eura u obnovu 180.000 m2 obiteljskih zgrada i 700 mil. eura u obnovu 288.000 m2 zgrada javne namjene. To je zapravo kap u moru, jer je procijenjeno da bi energetska obnova svih zgrada u državi koštala 71 milijardu kuna, pošto je riječ o više od 35 milijuna m2 površine. 

Nema natječaja

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 2014. do 2016. iz nacionalnih sredstava sufinancirao je obnovu 9.300 obiteljskih kuća, 430 višestambenih zgrada, 262 javne zgrade i 80 komercijalnih, u što je uloženo 1,6 milijardi kuna. Na tome se nekako stalo  i sve do lani nije bilo raspisa natječaja za energetsku obnovu privatnih kuća. "Fali nam kontinuitet u financiranju, zbog čega se događa velika navala. Primjerice, svi oni koji su još 2017. imali troškovnike i spremne projekte za višestambene zgrade, sada trebaju nove procjene, a to košta", kaže Alenka Košiša Čičin-Šain iz FZOEU, napominjući da je složenost procedura i odredba o uštedi čak 60% energije kroz energetsku obnovu, velika  prepreka da se koristi EU novac, barem u većini slučajeva.

Lani je odobreno sufinanciranje oko 3.500 obiteljskih kuća, a u FZOEU su mali naznake da postoji interes za čak 11.000 objekata. Oni koji su tada dobili poticaje imaju dvije godine da ih iskoriste. Sada Fond opet ide u raspis natječaja a sustav je pao zbog velikog broja prijava. Upravo zbog velikog interesa povisili su alokaciju s 300 na 390 mil. kn i očekuju velik interes. Od 160 zgrada obuhvaćenih energetskom obnovom u Zagrebu završeno je do sad samo 71, što ukazuje da postoji problem s organizacijom i angažmanom radne snage. 

Energetska obnova po principu nZEB

Da postoje dobri primjeri pokazuje ovo ljeto pokrenut projekt nZEB energetske i statičke obnove Energetskog instituta Hrvoje Požar kroz program Energija i klimatske promjene europskog gospodarskog prostora, uz pomoć donacija iz Norveške, Islanda i Lihtenštajna. Stručnjaci na institutu ciljaju energetski razred podići s razine F/C na A razinu, uz pomoć sveobuhvatne statičke obnove, zamjene svih ovojnica i prozora, dok bi energiju zgrada dobivala iz geotermalnih dizalica topline i fotonapona te baterija. 

Zanimljivo je da je struka izvrtila čak 720 kombinacija tehničkih rješenja da bi došla do optimuma koji će im omogućiti deset puta manju potrošnju energije, sedam puta manje troškove za energiju te deset puta manje emisije. Iz istog projekta financirat će se i osnivanje Nacionalnog trening centra za nZEB zgrade, rečeno je na konferenciji. 

TAGOVI