ESCO projekti su češći u privatnom sektoru, gdje se investicija u konstrukciju, sanaciju, zamjenu i modernizaciju postojećih objekata s primjenom mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, vraća iz postignutih ušteda u narednim godinama. Zanki je naglasila kako projekti obnovljivih izvora energije čine fotonaponski paneli, toplinski solarni kolektori, rekuperacija topline sa sustavima potrošne tople vode, rekuperacija topline s kompresorskih stanica i s rashladnika te zamjena rasvjete. Spomenut je sustav gospodarenja energijom prema normi ISO 50001, koji daje odgovor u svakom trenutku gdje trošimo energiju, kako trošimo, koje energente trošimo i koliko nas to košta te kako gospodarimo energijom i tko se brine o tome. Sustavno gospodarenje energijom može omogućiti uštede energije 5-10%, a u Hrvatskoj je postala obveza od 2015. godine stupanjem na snagu Pravilnika o sustavnom gospodarenju energije u javnom sektoru. Zanki je predstavila i novi računalni poslovni sustav za gospodarenje energijom ESCO Monitor, koji olakšava proces analize i prikupljanja podataka kroz sustav daljinskog očitanja potrošnje energije. Programom, čije su mane samo trošak uvođenja sustava i prilagodba promjenama, može se pratiti veliki broj građevina jedne tvrtke i međusobno uspoređivati potrošnja, koja se može pratiti s obračunskih, kontrolnih brojila i s nizom dodatnih brojila koji se mogu instalirati unutar postrojenja. Zatim, program provodi analizu prikupljenih podataka za kasniju optimizaciju potrošnje energije. Još jedan novitet HEP ESCO-a je Training centar, specijalizirana edukacija iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, jer se pokazalo da se samo promjenom ponašanja pri gospodarenju energije može uštedjeti 5-10%. Uz to, postoji i ESCO Monitor Panel, sustav digitalne edukacije, odnosno ekran koji se postavlja na frekventno mjesto, a može prikazivati različite informacije o potrošnji energije (električne ili plina), kako bi osvijestilo i potaknulo korisnike na promjenu u ponašanju radi većih ušteda energije.
Zbog porasta raznih izvora energije poput vjetroelektrana i sunčanih elektrana destabilizira se energetski sustav te su nužna nova rješenja za njegovo uravnoteženje. Jedan takav primjer je projekt HEP ESCO-a u gdje zgrada postaje proizvođač i potrošač energije, ističe Tomislav Stašić. Na primjer, zgrada na krovu može imati fotonaponske panele, a višak električne i toplinske energije može pohranjivati te ju iskoristiti ili isporučiti natrag u mrežu. Potencijali za optimizaciju u zgradama su 20-40%, a više od 80% uzroka neracionalne potrošnje su istovremeno grijanje i hlađenje, neželjena rasvjeta, neželjeno grijanje, hlađenje i ventilacija, neuravnotežen sustav ventilacije i neuravnotežen sustav instalacija za grijanje. Pametne zgrade mogu na sustavu za rasvjetu uštedjeti do 60% energije uvođenjem sustava regulacije, a sustavi upravljanja zgradama koji danas postoje u svijetu prilagođavaju se vanjskoj temperaturi, zato sustav upravljanja mora znati kako će vrijeme biti za nekoliko sati i par dana unaprijed, kako bi zgrada dinamički pomagala i rasterećivala energetski sustav kao dio pametne mreže, objašnjava Stašić.
