Norveški Equinor je upozorio da je europsko trgovanje energijom pod velikim pritiskom zbog zahtjeva za margin callovima od najmanje 1,5 trilijuna dolara, što stavlja dodatni pritisak na vlade da osiguraju više rezervi likvidnosti. Osim što potiče inflaciju, energetska kriza usisava kapital koji jamči trgovinu usred divljih oscilacija cijena. Cijene energije fluktuiraju u tako širokom rasponu da se mnoge tvrtke sada bore s upravljanjem margin callovima, zbog čega zahtijevaju dodatni kolateral kako bi zajamčile trgovinske pozicije, dok također prisiljava trgovce da osiguraju kreditne linije od više milijardi eura.
"Bit će potrebna potpora likvidnosti. To je samo kapital koji je mrtav i vezan u margin callovima. Ako tvrtke trebaju uložiti toliko novca, to znači da likvidnost na tržištu presušuje i to nije dobro za ovaj dio tržišta plina", rekao je za Bloomberg Helge Haugane, Equinorov viši potpredsjednik za plin i energiju. Haugane je primijetio da će biti potrebna podrška trgovanju derivatima i dodao da je procjena od 1,5 trilijuna dolara zapravo konzervativna, piše Oil Price.
Ogromna izloženost banaka
Izvješće nevladine organizacije Finance Watch sa sjedištem u Bruxellesu otkriva da 60 najvećih banaka u svijetu ima izloženost fosilnim gorivima od ~1,35 trilijuna dolara s više od polovice te ukupne izloženosti u knjigama azijskih banaka. Međutim, izvješće napominje da 22 europske banke uključene u analizu imaju 239 milijardi dolara kredita dodijeljenih za financiranje aktivnosti vezanih uz fosilna goriva, pri čemu sjevernoameričke banke nose usporediv iznos.
Finance Watch također je izračunao koliko bi dodatnog kapitala te banke trebale da pravilno uzmu u obzir rizik da izloženost fosilnim gorivima postane nasukana imovina. U izvješću se navodi da, iako banke u EU i Sjevernoj Americi imaju otprilike istu količinu izloženosti fosilnim gorivima, bankama u EU treba znatno više kapitala da pokriju rizik budući da su podržane znatno manjim kapitalom.
No, hoće li europske banke moći stati na kraj? Finance Watch tvrdi da bi banke trebale poduprijeti izloženost fosilnim gorivima dodatnim kapitalom. Nevladina organizacija zagovara ponder rizika od 150%, što znači da bi svaki zajam dat tvrtkama za postojeće aktivnosti fosilnih goriva morao biti podržan s 12% kapitala. Čini se da će više europskih zemalja možda morati krenuti njemačkim putem, da vlade izravno uskaču sa subvencijama i drugim mjerama olakšica, nešto što nije dobro prošlo u Italiji i Francuskoj.
