Prema prvom CEF-u - koji je trajao od 2014. do 2020. - ukupno je dodijeljeno EUR 4,7 milijardi eura za PCI projekte, a brojni projekti plinske infrastrukture dobili su potpore.
To je uključivalo plinovod TAP za dovođenje plina iz Azerbejdžana u Italiju, Baltički konektor između Finske i Estonije i Baltički vod od Norveške do Poljske. Vijeće je priopćilo da novi CEF ima za cilj pridonijeti "daljnjoj integraciji europskog energetskog tržišta". Kažu kako se nadaju da će program to postići "poboljšanjem interoperabilnosti energetskih mreža preko granica i sektora, olakšavanjem dekarbonizacije i osiguravanjem sigurnosti opskrbe".
Također će biti dostupno financiranje prekograničnih projekata u području proizvodnje obnovljivih izvora energije, navodi se u priopćenju.
Kriteriji
"Dosljednost s EU-om i nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, uključujući načelo 'energetska učinkovitost prije svega'", bit će uzeta u obzir pri definiranju kriterija za dodjelu", kaže se. Četiri države članice - Njemačka, Austrija, Španjolska i Luksemburg - usprotivile su se sporazumu. Četiri zemlje bile su među 11 koje su zatražile izravnu zabranu prirodnog plina iz procesa TEN-E.
Prijelazno je razdoblje uključeno u kompromisni sporazum nakon što je Europska komisija predložila da se financijska sredstva mogu staviti na raspolaganje za infrastrukturne projekte za opskrbu i trgovinu vodikom, što bi također uključivalo imovinu adaptirane iz plina.
Grupe zelenih napale su kompromisni sporazum. "Ministri energije EU odlučili su nastaviti subvencionirati klimatski kaos nepotrebnijom plinskom infrastrukturom i subvencionirati plinovode koji se miješaju u malim količinama vodika", reagirali su Friends of the Earth Europe.
Što kaže Hrvatska?
Državni tajnik Ivo Milatić naglasio je važnost infrastrukturnih projekata od zajedničkog interesa s trećim zemljama u kontekstu suradnje sa zemljama Zapadnog Balkana kao i razvoj energetske infrastrukture na otocima za što je Hrvatska posebno zainteresirana. Pod točkom „Strategija vodika za klimatski neutralnu Europu“ istaknuto je kako će u integriranom energetskom sustavu budućnosti vodik imati važnu ulogu, zajedno s elektrifikacijom iz obnovljivih izvora te učinkovitijom upotrebom resursa, bolje usklađenom s načelima kružnog gospodarstva.
Vodik naprijed
Naglašena je potreba za povećanim ulaganjima u ključne čiste tehnologije, a čist vodik navodi se kao jedno od važnih područja u energetskoj tranziciji. Analize pokazuju da bi do 2050. vodik mogao zadovoljavati 24% svjetskih energetskih potreba, a vrijednost njegove godišnje prodaje mogla bi iznositi 630 milijardi eura.
Hrvatska je podržala usvajanje Zaključaka Vijeća o valu energetske obnove zgrada koji doprinosi oporavku gospodarstva i stvaranju zelenih zgrada za budućnost. Zaključci su nastali kao refleksija Vijeća EU na Val obnove za Europe – strategiju o obnovi EU zgrada s obzirom na važnost sektora zgradarstva u postizanju klimatskih ciljeva. Hrvatska posebno pozdravlja referencu na otpornost zgrada na pojačanu seizmičku aktivnost i požar, što je za Hrvatsku posebno važno zbog razornih potresa koji su se dogodili u ožujku i prosincu 2020.
