Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić uvodno je istaknuo da ta tvrtka paralelno razvija velik broj energetskih projekata u obnovljivcima, plinu, toplinarskoj djelatnosti te elektromobilnosti, a do sada je iz EU fondova za njihov razvoj povučeno oko milijardu kuna.
HEP je u razvojnom ciklusu s osam sunčanih elektrana vrijednih 200 mil. kn, među kojima se ističu FNE Obrovac 7,5 MW i FNE Nova vas do 40 MW dok će najveća FNE Korlat snage 75 MW i s vrijednošću od cca. pola milijarde kuna, uz postojeći vjetropark činiti prvi obnovljivi hibridnih park u Hrvatskoj.
Cilj do 2030.
Cilj HEP-a do 2030. je imati 700 MW instaliranih u vjetru i Suncu, čime bi se udio OIE u ukupnom energetskom miksu kompanije povećao 50%. Sunčana elektrana Vis od iduće godine imat će i baterijsku pohranu energije, kao prva takva elektrana u Hrvatskoj, a slično je planirano i uz FNE koja će se graditi na Unijama, kao i baterijske pohrane kod potpora elektromobilnosti, rekao je predsjednik Uprave HEP-a.
Uz to, tvrtka razvija HES Kosinj-Senj, te radi na revitalizaciji HE Varaždin.
„Cilj nam je povećanje energetske učinkovitosti u toplinarstvu, smanjujući gubitke u mreži a nova će kogeneracija u EL-TO Zagreb 80 MWel i 70 MWt u rad će biti puštena u jesen iduće godine. Imamo u planu novu kogeneraciju u TE-TO Osijek i spojni vrelovod, a ovih smo dana donijeli i odluku za TE u Rijeci. Posebno smo ponosni na projekte u revitalizaciji vrelovoda u 27 zagrebačkih naselja, kao i na smart grid pilot projekt koji provodimo EU sredstvima. S godišnjim investicijama većim od tri milijarde kuna potpomažemo gospodarstvo i izvoz te zapošljavanje, u skladu s ciljevima Vlade i Nacionalnog programa za oporavak i otpornost“, naglasio je Barbarić.
Vodik u plinskoj mreži
Vanja Varda, pomoćnica direktora Sektora za tržišnu i marketinšku analitiku detaljno je predstavila HEP-ovu zelenu politiku te naglasila da će Vlada uskoro projekt HES Kosinj-Senj, vrijedan 3,4 mlrd. kn. proglasiti projektom od strateške važnosti za državu.
„HEP razvija vlastitu strategiju za upotrebu vodika, stavljajući naglasak na proizvodnji zelenog vodika elektrolizom. U suradnji s Plinacrom analiziramo mogućnost proizvodnje i utiskivanja vodika u plinsku mrežu s ciljem da od 2024. do 2030. primješavamo do 20% vodika prirodnom plinu, kako bi smanjili emisije iz plinskih elektrana za 10%. Naše nove kogeneracije u Zagrebu već jesu „H2O- ready“ a cilj nam je nakon 2030. do 2050. čak i povećati udio vodika u plinskom miksu, ako to bude moguće“, rekla je Varda.
Marijan Krpan, predsjednik Agencije za ugljikovodike predstavio je aktualnosti u radu Agencije koja izmjenama zakona postaje središnje tijelo za razvoj projekata u geotermiji. Hrvatska posebnost je nadprosječno visoki termalni gradijent podzemnih voda koje mogu biti korištene za proizvodnju električne i toplinske energije, kao i za druge gospodarske namjene u poljoprivredi i turizmu. Trenutno je u radu tek jedna geotermalna elektrana, ali taj projekt neće ostati usamljen jer je u razvoju nekoliko projekata, a postoji i izniman interes lokalnih samouprava (Đurđevac, Sisak, Donji Miholjac, Vukovar, Karlovac, Velika Gorica….) i županija u kontinentalnom dijelu zemlje, kao i nekoliko privatnih investitora koji su dobili nekoliko koncesija za istraživanje. „Dugoročno, Hrvatska bi mogla iskoristiti čak 1 GW iz geotermije. Iz ranije prikupljenih podataka identificirali smo 191 bušotinu, od kojih je 120 pogodno za toplinarstvo. Cilj je da AZU provodi istraživanja GTE potencijala kako bi se smanjio rizik investitorima i jedinicama lokalne samouprave, pošto je to najveći trošak a ujedno i rizik.“, kazao je Krpan.
Tehnostan grabi ispred ostalih
Tatjana Čorlija iz HEP-a govorila je o potencijalu financiranja projekata iz EU fondova, istaknuvši da će HEP iz Modernizacijskog fonda do 2030. povući 439 mil. eura, a već je predana dokumentacija za par projekata. Iz CEF-a je moguće povući novac za inovacije, a iz EU mehanizma za pravednu tranziciju računa se na 65 mil. eura.
Kristijan Lovrenščak, direktor vukovarskog komunalca Tehnostana predstavio je iznimno uspješno realizirane projekte dekarbonizacije u toplinarstvu primjenom kotlova na pelete i prve hrvatske solarne toplinske elektrane, financiranjem iz ušteda. Time je korisnicima račun za grijanje smanjen za čak 42%, a povrat se računa u roku od sedam godina. Tehnostan uskoro nastavlja dalje s četvrtom fazom solarnog polja, a razmišljaju i o dizalicama topline na dunavsku vodu te o proizvodnji vodika. „Naš uspjeh leži u dobroj suradnji s gradonačelnikom, a i regulatorni okvir za toplinarstvo sada je bitno bolji za investicije nego prije“, rekao je Lovrenščak.
U sklopu konferencije predstavljena su rješenja renomiranih proizvođača opreme i pružatelja energetskih usluga poput Weishaupta, Viessmanna, Boscha i Numikona te znanstvena dostignuća nekoliko fakulteta.
Konferencija nastavlja s radom danas i sutra, a u petak 11. lipnja održat će se i 9. Međunarodni forum o obnovljivim izvorima energije.
