Premijer Andrej Plenković poslao je političku poruku s današnje konferencije posvećene EU fondovima i podizanju konkurentnosti gospodarstva, zapitavši tristotinjak okupljenih ima li među njima itko tko vjeruje da će 2027. "presušiti" EU financiranje, koja trenutačno čini čak 13-14% BDP-a.
Plenković je naglasio da su takve teze 'laži koji šire oni koji se nadaju preuzeti vlast, kako bi se unaprijed ispričali za loše rezultate koje će postizati, za razliku od ove Vlade koja je Hrvatsku stavila uz bok Italiji u povlačenju EU sredstava'. "Trenutačno smo uz Italiju država koja je najučinkovitija i najbrža u provedbi programa Next generation. To znači da ćemo u ovoj godini imati angažirano praktički 81 posto ukupnih sredstava od 10 i pol milijarde eura koliko je Hrvatska dobila", rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade. Hrvatska je koristila kombinirani pristup, povlačeći novac iz različitih instrumenata, neka sredstva su bila bespovratna, a neka su osiguravala sufinanciranje projekata.
Fitto: Trebate biti ponosni na apsorpciju sredstava
"Možete se ponositi što ste među vodećim zemljama u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To je izvanredno postignuće ako znamo da je ukupna vrijednost plana 10 i pol milijardi eura, što je 13 posto hrvatskog BDP-a", rekao je Rafaelle Fitto, novoimenovani izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme koji je odabrao Hrvatsku za svoj prvi vanjski posjet.
U prvoj perspektivi 2021.-2027. Hrvatska je iskoristila više od 12 mlrd. eura te je prema riječima ministra Šime Erlića "u plusu 16 mld. eura", a novac je uložen u oko 12.000 projekata, mijenjajući gradove i županije, osobito nakon velikih potresa. Zahvaljujući velikim investicijama Hrvatska već 15. kvartal zaredom raste više od EU prosjeka, dobro se noseći s administrativnim izazovom apsorpcije velikog istodobnog priljeva sredstava.
U novoj perspektivi na raspolaganju će biti više od 5,6 mlrd. eura za podizanje konkurentnosti, digitalnu i zelenu tranziciju, kazao je Erlić. Više od polovine tih sredstava ići će u poduzetništvo, prometnu infrastrukturu i priuštivo stanovanje, osobito na potpomognutim područjima koja tek trebaju dosegnuti EU prosjek.
Pritisak da se iskoristi sav osigurani novac
Erlić je naglasio da smo u predzadnjoj godini korištenja nacionalnog programa oporavka i otpornosti te da se očekuje pojačan pritisak na natječaje. Ministar financija Marko Primorac je istaknuo da je Hrvatska iznijela 183 reformske mjere kroz NPOO. Dan je zahtjev prema EK za isplatu šeste tranše koja iznosi 836 mil. eura. Ministar je opširno govorio o gospodarskom rastu te naglasio da se u periodu 2024.-2027. očekuje rast BDP-a od 3 %. Daljnjom digitalizacijom i fiskalizacijom u obradi PDV-a ukinut će se niz obrazaca u narednom periodu.
Državni tajnik u MINGO-u Vedran Špehar kao najznačajniji poicaj poduzetništvu naveo je administrativno rasterećenje i poreznu reformu te ulaganja u inovacije koje će gospodarstvu učiniti konkurentnim za vrijeme koje dolazi. U energetici novac je uložen u elektroenergetsku infrastrukturu i plinsku mrežu, a 1,430 mil. uloženo je u stabilnost opskrbe tj. cijena energije. U narednom periodu ulagat će se u geotermiju i čišći promet. "Lagano sustižemo one koji su krenuli prije nas i nismo se umorili, dapače, motivira nas ovakav rast", rekao je Špehar.
