Europska unija se u ukupnoj opskrbi energijom i dalje u velikoj mjeri oslanja na fosilna goriva. Statistički ured EU-a Eurostat javlja kako to pokazuje omjer fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji (ukupna potražnja za energijom u zemlji ili regiji).
Prema Eurostatu, na fosilna goriva u 2021. otpadalo je 70 posto bruto dostupne energije u EU-u, što je ista razina kao i u prethodnoj godini.
Taj se postotak značajno smanjio tijekom posljednjih desetljeća. Drugim riječima, od 1990., prve godine za koju su podaci dostupni, pao je za 13 postotnih bodova, ponajviše zbog većeg udjela obnovljivih izvora.
Malta je u 2021. ostala članica EU-a s najvećim udjelom fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji koji je iznosio 96 posto. Zatim, slijede Cipar i Nizozemska (obje s udjelima od 89 posto) te Irska i Poljska (s udjelima od 88 posto). Većina ostalih zemalja EU-a imala je udjele između 50 posto i 85 posto. Jedino su Švedska (32 posto), Finska (38 posto) i Francuska (48 posto) imale udjele ispod 50 posto.
U Hrvatskoj je, valja istaknuti, taj udjel u 2021. bio 67,3 posto.
Najveći pad
U usporedbi s 2020., u 2021. najveća, ali relativno mala smanjenja udjela fosilnih goriva u bruto raspoloživoj energiji zabilježena su u Finskoj, Belgiji i Litvi (u svakoj od te tri zemlje taj je udjel smanjen za tri postotna boda) te u Portugalu i Danskoj (po dva postotna boda u svakoj zemlji).
Najveći rast od četiri postotna boda zabilježen je u Bugarskoj, Estoniji (tri postotna boda) te Poljskoj i Slovačkoj (obje s rastom udjela od dva postotna boda) i Španjolskoj (jedan postotni bod).
U Hrvatskoj je u 2021. u odnosu na 2020. taj udjel smanjen za 1,6 postotnih bodova (sa 68,9 posto u 2020. na 67,3 posto u 2021. godini).
Tijekom proteklog desetljeća, u svim članicama smanjen je udjel fosilnih goriva u bruto raspoloživoj energiji. Najveći pad izmjeren je u Danskoj (s 81 posto na 57 posto), Estoniji (s 91 posto u 2010. na 69 posto u 2021.) i Finskoj (s 57 posto na 38 posto). Ostala značajna smanjenja zabilježena su u Latviji (sa 69 posto na 57 posto), Luksemburgu (s 90 posto na 79 posto) i Litvi (sa 75 posto na 64 posto).
S druge strane, najmanji pad izmjeren je u Njemačkoj (s 81 posto na 79 posto). Zatim, slijede Rumunjska (sa 75 posto na 72 posto), Malta (sa 100 posto na 96 posto), Mađarska (sa 73 posto na 69 posto) i Francuska (s 52 posto na 48 posto).
U Hrvatskoj je 2010. taj udjel iznosio 74,5 posto, a u 2021. godini 67,3 posto. Dakle, u promatranom razdoblju u Hrvatskoj je smanjen udjel fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji za 7,2 postotna boda.
