EU-u ne prijeti kriza opskrbe, ali visoke cijene prijete kućanstvima

Autor: B.K. Objavljeno: 30.09.2026. 🕜 09:00 Lokacija: Dublin
  • Spremnici za naftu i naftne derivate (izvornik: Blaž Kure / Shutterstock, 2011.)

• spremnici, nafta, naftni derivati, skladištenje nafte
    Izvor: Blaž Kure / Shutterstock

Prvi čovjek energetike EU-a potvrdio je i da Europska komisija planira za godinu dana odgoditi primjenu dijelova pravila EU-a o metanu koji se odnose na uvoz.

Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen izjavio je da EU-u ne prijeti neposredna kriza opskrbe energijom, ali je upozorio da bi visoke cijene mogle imati ozbiljan učinak na kućanstva koja si ne mogu priuštiti grijanje ili putovanje na posao.

Danski povjerenik rekao je da gotovo 50 milijuna Europljana već u uobičajenoj zimi ne može primjereno grijati svoje domove, čime je naglasio socijalne rizike novog šoka cijena.

"Razmatramo sve ideje o tome kako pravila učiniti fleksibilnijima, kako biti učinkovitiji u njihovoj provedbi i učiniti sve što možemo, i na strani ponude i na strani potražnje", rekao je Jørgensen novinarima na marginama neformalnog sastanka ministara energetike u Dublinu.

Jørgensen je pozdravio zahtjev francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za privremeno ublažavanje nekih pravila o gorivima kako bi rafinerije mogle proizvoditi više dizela i drugih proizvoda radi povećanja domaće opskrbe, prenosi Euronews.

Upitan je li na pomolu novo hitno puštanje zaliha nafte, Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), ocijenio je da to nije glavni prioritet.

Zemlje su dosad pustile oko 20 posto svojih strateških zaliha, pa je otprilike 80 posto i dalje na raspolaganju ako se poremećaji u opskrbi znatno pogoršaju i vlade se dogovore o daljnjim mjerama, istaknuo je Birol.

Prvi čovjek energetike EU-a potvrdio je i da Europska komisija planira za godinu dana odgoditi primjenu dijelova pravila EU-a o metanu koji se odnose na uvoz, uz obrazloženje da bi to moglo ublažiti pritisak na energetska tržišta, a pritom ne bi ugrozilo dugoročne klimatske ciljeve Unije.

Jørgensen je priznao da bi politički pritisak mogao navesti vlade da subvencioniraju fosilna goriva, ali ih je pozvao da takve mjere budu ciljane i privremene kako se poreznom politikom ne bi ugrozila energetska tranzicija Unije.

Jørgensen i Birol pozvali su zemlje da preispitaju porezne sustave koji visoko oporezuju električnu energiju, a plin niže.

TAGOVI