Europa povećava uvoz avionskog goriva iz Južne Koreje zbog poremećaja opskrbe s Bliskog istoka, uoči posljednjeg tromjesečja ove godine. Južnokorejske isporuke europskom tržištu u rujnu su dosegnule oko 129.000 barela dnevno, najviše od listopada 2022., pokazuju podaci Kplera.
Istodobno su zalihe kerozina, avionskog goriva u neovisnim skladištima na području Amsterdama, Rotterdama i Antwerpena pale na najnižu razinu u posljednjih sedam godina.
Prema procjenama Energy Aspectsa, Europi bi u četvrtom tromjesečju moglo nedostajati oko 510.000 barela avionskog goriva dnevno. Taj manjak ne znači nužno otkazivanje letova, jer se opskrba može nadoknaditi većim uvozom, promjenama rafinerijske proizvodnje i korištenjem zaliha. Ipak, njihova smanjena razina ostavlja manje prostora za poremećaje.
Pad rafinerijskih kapaciteta u EU-u
Problem je i dugoročniji pad europskih rafinerijskih kapaciteta. Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika (IATA) upozorilo je da je zatvaranje četiriju rafinerija smanjilo ukupne kapacitete prerade sirove nafte za oko 400.000 barela dnevno. Riječ je o kapacitetu prerade, a ne izravno o proizvodnji avionskog goriva.
Uvoz iz Azije omogućuje diverzifikaciju dobave, ali dulji pomorski prijevoz povećava troškove i rizik kašnjenja. To stvara dodatni pritisak na zrakoplovne kompanije, kojima je gorivo jedan od ključnih troškova poslovanja. Iako veći uvoz iz Azije može ublažiti pritisak na europsko tržište, dostupnost goriva ne ovisi samo o količini nabavljenoj na svjetskom tržištu.
Važni su i rokovi isporuke, skladišni kapaciteti te mogućnost distribucije do pojedinih zračnih luka. Pritom rast troškova goriva ne znači automatski i jednako poskupljenje avionskih karata, jer konačan učinak ovisi o ugovorima zračnih prijevoznika, konkurenciji i njihovoj mogućnosti da dodatne troškove prenesu na putnike.
