Europska komisija predložila je u četvrtak jednogodišnju odgodu primjene određenih odredbi Uredbe EU-a o sprječavanju emisija metana. Prema navodima Komisije, glavni razlozi za tu odgodu su napete prilike na globalnim energetskim tržištima, visoke cijene energije te neizvjesnost uzrokovana sukobom na Bliskom istoku.
Prijedlog Komisije uključuje odgodu obveza za uvoznike fosilnih goriva koje se odnose na praćenje, izvješćivanje i provjeru emisija metana, kao i odgodu određenih zahtjeva za izvješćivanje o intenzitetu emisija metana – obveza koje su inače trebale stupiti na snagu iduće godine. Odgoda se događa nakon pritiska dijela država članica, uvoznika energenata i međunarodnih dobavljača nafte i plina.
Komisija procjenjuje da bi, u sadašnjim okolnostima, novi zahtjevi mogli predstavljati dodatno opterećenje za europsko gospodarstvo i negativno utjecati na sigurnost buduće opskrbe energijom.
Dan Jørgensen, europski povjerenik za energetiku i stanovanje, izjavio je da predložena izmjena ne mijenja ciljeve Uredbe o metanu. Naglasio je da „europske ambicije u borbi protiv klimatskih promjena i ograničavanju emisija stakleničkih plinova ostaju nepromijenjene”.
Prekratka odgoda
Udruženje IOGP Europe, koji zastupa naftnu i plinsku industriju, smatra da je odgoda od godinu dana prekratka i traži tri godine. Upozorava da još nedostaju dijelovi sustava za dokazivanje usklađenosti: akreditirani neovisni verifikatori, postupci provjere i priznati certifikacijski mehanizmi. Prema toj udruzi, uvoznici ne mogu sami riješiti probleme koji ovise o regulatorima, proizvođačima i institucijama izvan EU-a.
U pozadini je pitanje energetske sigurnosti: SAD, ključni dobavljač ukapljenog prirodnog plina (LNG) za Europu, kritizirao je zahtjeve kao administrativno zahtjevne i potencijalno štetne za opskrbu, a Katar - koji sada ne izvozi - rekao je da će naći druge kupce za svoj LNG. Europska komisija, međutim, zasad ne odustaje od cilja smanjenja emisija metana.
Eurogas, europsko udruženje plinske industrije, i druge organizacije, među kojima je i Cefic, ranije su tražili jasniji provedbeni raspored i pravnu sigurnost. Smatraju da preporuka Komisije da se kazne ne primjenjuju određeno vrijeme nije dovoljna: poduzeća trebaju znati koje podatke moraju dostaviti i kako dokazati da dobavljači ispunjavaju uvjete.
Metan je, nakon ugljikovog dioksida, drugi najznačajniji staklenički plin; 60 posto emisija metana posljedica je ljudskih aktivnosti, pri čemu jedna trećina te količine dolazi iz energetskog sektora. Posebna Uredba o metanu iz 2024. uz domaću proizvodnju, sveobuhvatno uređuje emisije metana povezane s uvozom nafte, plina i ugljena.
