U tjednima i mjesecima kada je Rusija intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu veliko pitanje je kako danas izgleda život u Ukrajini i Kijevu, koji su razmjeri štete, što Ukrajina čini da ublaži probleme te kako će izgledati predstojeća zima ne dođe li do energetskog primirja koje najavljuje američki predsjednik Donald Trump, ali se ono ne događa.
Broj stanovnika Ukrajine radikalno je smanjen, a oni koji su ostali žive bijedno. U odnosu na vrijeme prije rata otprilike 34% stanovnika više ne živi u zemlji ili je umrlo, ali brojka je vjerojatno veća jer popisa stanovništva nema već godinama. Prema procjeni ukrajinskog Instituta za demografiju i kvalitetu života iz srpnja 2026., na teritoriju pod kontrolom ukrajinske vlade živi približno 27 do 29 milijuna ljudi, dok je na početku 2022. bilo oko 41,2 milijuna stanovnika, uključivo teritorije prema međunarodnim granicama.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko u siječnju ove godine je rekao da je metropola imala oko 3,6 milijuna stanovnika, ali su ljudi u međuvremenu pozivani da potraže drugo prebivalište zbog iznimno teških životnih uvjeta. Prema nekim procjenama zatim je iselilo 600.000 stanovnika. Život je jako težak. Primjerice, u siječnju 2026. Kličko je rekao da Kijev raspolaže s tek približno polovinom potrebne električne energije. Za neke stanovnike to je značilo 18 do 20 sati dnevno bez struje. Grad je tada trebao oko 1.700 MW za opskrbu svojih približno 3,6 milijuna stanovnika. Problem je i s opskrbom vodom, jer za opskrbu je potrebna struja.
Tisuće zgrada bez grijanja
Prema izvješću poljskog Centra za istočne studije (OSW), prošla je zima bila najteža od početka invazije: u Kijevu je u pojedinim razdobljima oko 6.000 višestambenih zgrada ostalo bez grijanja, a razaranje kogeneracijskih postrojenja znatno je otežalo obnovu sustava.
Doći do preciznih brojki je teško, a izvještaji o novim štetama na infrastrukturi su konstantni. Situacija se dodatno pogoršala novim napadima u listopadu ove godine. Prema izvješću Kyiv Posta od 15. listopada, tri glavne kijevske kogeneracijske elektrane — CHP-5, CHP-6 i Darnytsia — više nisu proizvodile električnu energiju nakon novih udara. Njihov prethodni doprinos mogao je dosegnuti oko 1,3 GW. To ne znači da je cijeli grad ostao bez struje ili grijanja, ali povećava ovisnost Kijeva o električnoj energiji koja se može dopremiti iz drugih dijelova zemlje.
Novinske agencije kažu da su redukcije električne energije, goriva i vode u cijeloj zemlji su konstanta. Ukrajinski elektroenergetski sustav i dalje funkcionira, ali uz velike gubitke proizvodnih kapaciteta, oštećenu mrežu i ponavljajuće prekide opskrbe. Operator Ukrenergo najavio je 13. listopada ograničenja snage za industriju i rasporede satnih isključenja za kućanstva i druge potrošače, u pojedinim regijama do kraja dana. U nekim pograničnim regijama zabilježeni su i novi prekidi zbog granatiranja. Sredinom listopada je primjerice Reuters izvijestio da je nakon novih napada oko 600.000 ljudi ostalo je bez struje, a prijavljeno je oštećenje približno 30 energetskih objekata.
Ukrajina u nuždi ubrzano razvija distribuiranu proizvodnju: manje plinske elektrane, kogeneracijska postrojenja, modularne dizelske kotlovnice koje se mogu postaviti bliže gradovima i potrošačima. Tu su dakako i obnovljivi izvori energije i baterijski spremnici. Glavne mjere su modularne i mobilne kotlovnice koje se mogu postaviti blizu stambenih blokova, bolnica ili drugih prioritetnih objekata, rezervni izvori električne energije za toplinske sustave, jer kotlovnice, pumpe i automatika trebaju struju za rad.
Mobilne kotlovnice igraju sve veću ulogu
Mobilna platforma s dizelskom kotlovnicom i spremnikom goriva brzo se dostavljaju.. Primjerice, za manje od sat vremena, kotlovnica može biti spremna za početak opskrbe toplinom bolničkog sustava. Posebno su projektirane uzimajući u obzir osobitosti kijevskih toplinskih točaka i potrebe kritične infrastrukture.
„Takve kotlovnice su učinkovita alternativa za osiguranje opskrbe toplinom u slučajevima gašenja stacionarnih izvora topline ili oštećenja toplinskih mreža, posebno zbog neprijateljskog granatiranja“, naglasio je Vasyl Derevytsky, direktor zajedničkog poduzeća Kijevske toplinske mreže KP Kiyevteploenergo za medij Vecherniy iz Kijeva. Trenutačno, Kyivteploenergo ima na raspolaganju više od 50 mobilnih kotlovnica, dvostruko više nego lani, koje se mogu brzo isporučiti i spojiti na objekt društvene infrastrukture koji zahtijeva autonomnu opskrbu toplinom.
Osim toga, tvrtka je dodatno opremila kotlovnice u šest okruga glavnog grada generatorima velike snage. U slučaju nestanka struje, zahvaljujući njima, rad izvora topline može se obnoviti u roku od nekoliko sati.
Također, interventno se izvode popravci i i preusmjeravanje toplinskih mreža, kako bi se oštećeni dijelovi mogli izolirati, a toplina dopremiti alternativnim putem. Kijev već godinama ima ustanovljena i privremena mjesta grijanja za stanovništvo, posebno kada se opskrba ne može brzo obnoviti.
Prednost takvg pristupa je što uništenje jedne velike elektrane više ne mora ostaviti cijeli grad bez struje i grijanja. Ukrajinsko iskustvo pokazuje da su opskrba električnom energijom i grijanje povezani, ali se moraju pripremati i kao odvojeni sustavi. Zato gradovi traže načine da toplinu osiguraju i bez najvećih postrojenja.
Ratne štete se mjere u stotinama milijuna eura
Europska komisija navodi da je Ukrajini tijekom rata isporučeno više od 11.000 generatora i više od 7.000 transformatora. U siječnju 2026. iz europskih strateških rezervi poslano je dodatnih 447 generatora vrijednih 3,7 milijuna eura. Ukrajinska vlada u svibnju 2026. odobrila je i postupak uspostave Nacionalne pričuve autonomne proizvodnje električne energije, kako bi se oprema mogla brže rasporediti ondje gdje su prekidi najteži. generatori uglavnom služe za hitne i prioritetne potrebe. Oni nisu ekonomična zamjena za velike elektrane i ne mogu sami osigurati normalnu opskrbu cijelog grada.
Ukrajinska vlada je objavila da su komunalna poduzeća već pustila u rad stotine jedinica distribuirane proizvodnje, ukupne snage veće od 600 MW. Za zimu 2026./2027. pripremaju se dodatni kapaciteti, uz poseban naglasak na opskrbu bolnica, crpnih stanica, vodovoda i toplana.
U Kijevu je, prema analizi Ukrainske Pravde od 8. listopada, od planiranih 200 MW nove distribuirane proizvodnje oko 150 MW već bilo pušteno u rad. Cilj je osigurati rezervu za ključne gradske sustave ako ponovno budu oštećene velike elektrane ili mreža.
Ukrajinske vlasti provode regionalne planove energetske otpornosti, koji uključuju fizičku zaštitu kritičnih objekata, obnovu oštećenih postrojenja, rezervne izvore napajanja i unaprijed pripremljene planove za dugotrajne prekide.
U travnju je vlada objavila da bi 660 objekata u Harkivskoj, Poltavskoj i Doneckoj oblasti trebalo dobiti zaštitu od napada. No ta zaštita nije potpuna jer betonske barijere i zaštitne konstrukcije ne mogu jamčiti otpornost na balističke projektile.
Znakovitih 666 milijardi USD... i to nije kraj
Štetu na infrastrukturi nemoguće je precizno odrediti. Najčvršća usporediva procjena ukupne ratne štete u energetici odnosi se na kraj 2025., dok su najnoviji podaci za listopad 2026. uglavnom izvještaji o pojedinačnim napadima i neposrednim prekidima. Prema podacima Svjetske banke s kraja studenog 2025. procijenjena šteta u energetskom sektoru iznosila je gotovo 25 mlrd. USD, od čega 17,1 na elektroenergetskom sustavu, dok se gubici na energetskom sustavu procjenjuju na 88,2 mlrd. USD, što uključuje šire gospodarske posljedice rata.
Prema najnovijoj zajedničkoj procjeni Svjetske banke, Europske komisije, Ujedinjenih naroda i ukrajinske vlade, izravna ratna šteta u Ukrajini do kraja 2025. iznosila je 195,1 milijardu dolara, odnosno oko 166 milijardi eura. Međutim, ukupne posljedice rata mnogo su veće. Gospodarske štete rata dosegle su znakovitu brojku od 666 mlrd. USD, dok će desetgodišnja potreba za obnovom iznositi cca 587 mlrd. USD. Te brojke su danas bitno veće.
Procijenjene potrebe za obnovu i oporavak energetskog sektora dosegle su tada 90,6 milijardi dolara. Svjetska banka u veljači ove godine je izvijestila da se broj oštećenih ili uništenih energetskih objekata povećao za približno 21 % u odnosu na prethodnu procjenu iz veljače 2025. Napadi su smanjili raspoloživu proizvodnju i izazivali izvanredne prekide opskrbe diljem zemlje. Novi napadi iz rujna i listopada dodatno su pogoršali stanje, ali u pregledanim izvorima nema usporedive, konsolidirane procjene ukupne štete nastale samo tijekom 2026.
