Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) prošli je tjedan predala SaboruIzvještaj o radu u 2023. godini. Agencija je već neko vrijeme na vjetrometini javnosti zbog nepotpunog Upravnog vijeća u kojem su tek tri člana, jer Vlada nije predložila nove članove koje bi Sabor izglasao. Čak je i Željko Vrban, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća ostao u toj funkciji, jer agencija i dalje nema predsjednika Upravnog vijeća koji je ujedno i čelnik. Također, investitori u obnovljive izvore energije nedavno su se požalili Saboru zbog toga što Agencija jako kasni s donošenjem podzakonskih akata o novoj cijeni priključenja elektrana. Izvještaj se uglavnom bavi HERA-inim postupanjem, ali donosi i kratki pregled aktualnih energetskih trendova. Donosimo najzanimljivije u domeni električne energije.
Rekordi padaju
U svom izvještaju HERA ističe da je pokrivanju ukupne potrošnje hrvatskog EES-a, u 2023. godini zabilježen rekordan udio električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) od čak 62%, pri čemu po količini proizvodnje dominiraju hidroelektrane (7.543 GWh) s povijesno najvećom proizvodnjom, a slijede vjetroelektrane s rekordnih 2.530 GWh. Zanimljivo je da je neto uvoz s 2.237 GWh lani bio najmanji u proteklih deset godina, tako je da Hrvatska samo 12,2% svojih potreba pokrivala uvoznom električnom energijom.
Lani je priključna snaga elektrana na distribuciji u 2023. povećana za 244 MW u odnosu na prethodnu godinu. Iz izvještaja se iščitava da je maloprodaja električne energije kontrahirala za 1,9% u odnosu na prethodnu godinu, prodaja poduzetnicima na srednjem naponu pala je za 5,4%, a kućanstvima 2,6%. Pad prodaje bi mogao, među ostalim, biti uzrokovan gospodarskom situacijom, klimatološkim uvjetima u 2023. godini ili sve većim udjelom distribuirane proizvodnje, zaključuje se. Od ukupno prodane električne energije kućanstvima krajem 2023. godine, 90% se odnosi na prodaju unutar okvira univerzalne usluge, dok je kod poduzetništva udio unutar okvira zajamčene opskrbe 11%. HEP-ove tvrtke opskrbljivale su čak 92% tržišta. HHI indeks koncentracije tržišne moći u kategoriju kućanstava je lani rastao, a smanjio se u kategoriji poduzetništva.
Rast cijena električne energije
Prosječne cijene za kućanstva lani su rasle za 9%, dok je cijena poduzetnicima na niskom naponu pala za 7% u odnosu na 2022. Kad je riječ o postrojenjima koja su u sustavu poticaja HROTE-a, nastavio se pad i u proizvodnji (-28%) i u snazi (-3%), a raskida ugovora, što je viđeno proteklih godina, više nema. Proizvođači članovi EKO bilančne grupe su proizveli 2 TWh električne energije, od čega je HROTE opskrbljivačima prodao 1,2 TWh po reguliranoj cijeni. Preostali dio je HROTE prodao na veleprodajnom tržištu. HROTE je u 2023. godini bilančnim grupama obračunao odstupanja u iznosu od 25 mil. eura. Ukupan neto trošak HOPS-a za energiju uravnoteženja iz rezervi snage u 2023. godini iznosio je 9,5 mil. eura.
Problematično trajanje priključenja
U izvještaju se govori i o brzini rješavanja priključka i puštanja u trajni pogon elektrana.
Ukupno uzevši, pokazatelji kvalitete usluga HEP-ODS-a su otprilike na razini prethodne godine, no ispod propisanih općih standarda kvalitete usluge. Osobito nizak je pokazatelj udjela pravovremenog priključenja građevine na mrežu jednostavnim priključkom, što su u naravi najčešće zgrade stambene namjene bruto površine do 400 m2 (obiteljske kuće). Proteklih nekoliko godina ovaj pokazatelj je bio na nešto više od jedne trećine od propisanog općeg standarda kvalitete da bi u 2023. godini pao na svega 24%.
„Trend povećanja broja distribuiranih izvora nije popraćen odgovarajućom kvalitetom usluga. Naime, zabilježen je veliki broj prekoračenja vremena rješavanja zahtjeva za provjeru mogućnosti priključenja proizvodnog modula na postojeće postrojenje krajnjeg kupca i dostave potvrde o početku korištenja mreže, odnosno promjeni statusa. Bez obzira na veliki broj prekoračenja zajamčenih pokazatelja kvalitete usluga iz područja priključenja izostaju zahtjevi investitora za naknadama prema Pravilniku o uvjetima kvalitete opskrbe električnom energijom. Stoga HERA razmatra uvođenje automatizma naplate navedenih naknada, što je u skladu s preporukama CEER-a i trendovima u Europi“, stoji u Izvještaju.
Preporuke revizora
HERA se osvrće i na loše nalaze revizije iz prethodnih godina. Tijekom 2023. godine Državni ured za reviziju obavio je reviziju usklađenosti poslovanja HERA-e za 2021. i 2022. godinu. Državni ured za reviziju je na osnovu provedene revizije usklađenosti poslovanja Hrvatske energetske regulatorne agencije izdao ukupno 23 naloga/preporuke. HERA je do kraja lipnja provela 18 naloga/preporuka. Od preostalih pet naloga/preporuka, četiri naloga/preporuke planira se provesti do kraja srpnja 2024. te jedna preporuka do kraja prosinca 2024., a sve sukladno Planu provedbe naloga i preporuka koji je prihvaćen/odobren od strane Državnog ureda za reviziju.
