HNB je objavio svoje makroekonomske projekcije za rujan i Hrvatsku do kraja godine. I nadalje se očekuje postupno usporavanje inflacije u Hrvatskoj, no ocijenjene i projicirane vrijednosti inflacije povećane su u odnosu na lipanjsku projekciju. Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2024. više no prepoloviti (na 3,9%, s 8,4% u 2023.), uz daljnje smanjenje na 3,4% u 2025. i 2,3% u 2026. godini.
„U ostatku 2024. i početkom 2025. bi se, zbog nepovoljnih baznih učinaka te najavljenog poskupljenja plina, električne i toplinske energije, ukupna inflacija mogla privremeno ubrzati, prije nego se ponovno nastavi trend njenog postupnog usporavanja.“, stoji u komentaru.
Makroekonomisti središnje banke objašnjavaju da iako je inflacija cijena usluga i dalje povišena, s protekom glavne turističke sezone očekuje se popuštanje izraženih tekućih pritisaka u uslužnom sektoru, koji odražavaju snažan rast plaća i potražnju za ugostiteljskim i smještajnim uslugama.
Više plaće utječu na porast inflacije
Ipak, projekcija ukupne inflacije povećana je u usporedbi s lipanjskom projekcijom, čime se uvažavaju nešto viša recentna ostvarenja inflacije (poglavito inflacije cijena usluga), snažniji rast plaća u odnosu na ranija očekivanja, kao i najavljeno povećanje cijena energenata koje se administrativno utvrđuju.
Rizici koji bi mogli utjecati na višu inflaciju od očekivane uključuju geopolitičke napetosti te nepovoljne vremenske uvjete. Nadalje, snažniji rast plaća od očekivanog mogao bi se preliti u brži rast cijena, napose usluga. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da određeno smanjenje profita poduzeća ne nastavi donekle kompenzirati utjecaj snažnog rasta plaća. S druge strane, rizici zbog kojih bi inflacija mogla biti niža od projicirane odnose se na mogući slabiji gospodarski rast, jače učinke restriktivne monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene od očekivanog.
U 2024. očekuje se tako ubrzanje rasta realnog BDP-a na 3,6% s 3,1% u 2023., uslijed nastavka snažnog rasta osobne potrošnje, podržane rastom realnog raspoloživog dohotka stanovništva, te znatnog intenziviranja investicijske aktivnosti. Pritom bi, s obzirom na iznimno snažan rast u prvoj polovini 2024., rast investicija u ovoj godini mogao dosegnuti dvoznamenkasti iznos te zamjetno nadmašiti ranije projekcije, odražavajući povoljna kretanja u privatnom i javnom sektoru.
