Njemačka agilno radi na novim projektima termoelektrana na plin, za što prema postojećem zakonodavstvu EU-a baš i nema puno vremena. Ponude za izgradnju postrojenja iz južnih saveznih pokrajina za potporu u izgradnji novih plinskih elektrana imat će prioritet kako bi se osiguralo da se projekti grade tamo gdje su najpotrebniji, u skladu s ključnim odredbama novog Zakona o sigurnosti elektrana (Kraftwerkssicherheitsgesetz).
Portal Tagesspiegel Background izvijestio je da bi oko dvije trećine novih postrojenja trebalo biti izgrađeno na jugu kako bi se smanjili troškovi ponovnog dispečiranja i osigurala stabilnost mreže. Dok vjetrovite sjeverne države Njemačke imaju najveći dio kapaciteta vjetroelektrana, zemlji još uvijek nedostaju dalekovodi za prijenos električne energije na jug. To trenutno dovodi do situacija u kojima je unos obnovljivih izvora energije na sjeveru ograničen, dok su postrojenja na ugljen i plin na jugu u pogonu kako bi se osigurala stabilnost mreže.
Velike dražbe u 2025.
Zakonom o sigurnosti elektrana Vlada želi osigurati da se u nadolazećim godinama izgradi dovoljan broj elektrana na plin kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe u budućnosti u vrijeme slabog vjetra ili sunca. U nekoliko krugova dražbi odlučit će o potpori za 5 gigavata (GW) običnih plinskih postrojenja, 7 GW novih i moderniziranih plinskih postrojenja koja će nekoliko godina kasnije biti pretvorena za pogon na vodik, 0,5 GW postrojenja na vodik, i 0,5 GW dugotrajnog skladišnog kapaciteta.
Vlada je sada ključne pojedinosti nadolazećeg zakonodavstva stavila na čitanje zainteresiranim stranama do sredine listopada. Planira održati prvi krug dražbi za državnu potporu početkom 2025. godine, a postrojenja bi tada morala biti izgrađena u roku od šest godina, piše Tagesspiegel. Mehanizam kapaciteta – koji će biti operativan od 2028. – trebao bi jamčiti ulaganja u sve potrebne dodatne elektrane.
Udruga energetske industrije BDEW pozdravila je poduzimanje sljedećeg koraka u zakonodavnom procesu. "Moramo brzo napredovati kako bi natječaji i stvarna izgradnja […] elektrana i dugoročnih skladišnih objekata konačno mogli započeti", rekla je voditeljica BDEW-a Kerstin Andreae. To je bio preduvjet za brzi izlazak iz proizvodnje ugljena, dodala je lobistička skupina energetske industrije.
