Europska komisija ovaj tjedan je objavila Izvješće o stanju energetske unije za 2024. godinu. Ključno je da se Europska unija u proteklim godinama suočila s kritičnim rizicima za svoju sigurnost opskrbe energijom, vratila kontrolu nad energetskim tržištem i cijenama te ubrzala prelazak na klimatsku neutralnost.
Prema izvješću, u prvoj polovini 2024. polovica električne energije u EU-u proizvedena je iz obnovljivih izvora.
Udio ruskog plina u uvozu u EU smanjio se s 45 posto u 2021. na 18 posto do lipnja 2024., dok se uvoz od pouzdanih partnera kao što su Norveška i SAD povećao. Od kolovoza 2022. do svibnja 2024. smanjena je potražnja za plinom za 138 milijardi kubičnih metara. EU je 19. kolovoza 2024. postigao svoj cilj skladištenja plina za zimu od 90 posto, znatno prije roka od 1. studenoga.
Također, izvijestila je Europska komisija, cijene energije stabilnije su te su i dalje znatno ispod najviših razina tijekom energetske krize u 2022. godini.
Emisije stakleničkih plinova u EU-u smanjile su se od 1990. do 2022. za 32,5 posto, dok je u istom razdoblju gospodarstvo poraslo za oko 67 posto.
Potrošnja primarne energije
Na međunarodnoj razini, EU je predvodio globalnu inicijativu za utrostručenje kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora i udvostručenje poboljšanja energetske učinkovitosti u okviru prelaska s fosilnih goriva, koju su sve stranke podržale na konferenciji COP28 u Dubaiju.
Ostvaren je znatan napredak u području energije iz obnovljivih izvora. Vjetroenergija je nadmašila plin i postala drugi najveći izvor električne energije u EU-u iza nuklearne, a do prve polovine 2024. obnovljivi izvori proizveli su 50 posto električne energije.
Potrošnja primarne energije u 2022. ponovno je zabilježila silazni trend, pala je za 4,1 posto. Međutim, bit će potrebno dodatno pojačati napore u pogledu energetske učinkovitosti kako bi EU ostvario cilj smanjenja konačne potrošnje energije za 11,7 posto do konca desetljeća.
Potrebna su daljnja poboljšanja, osobito u pogledu sveobuhvatne elektrifikacije opreme za grijanje i stope obnove zgrada.
Potrebno je uložiti veće napore kako bi se riješilo pitanje visokih cijena energije. To je ključno za poboljšanje konkurentnosti industrije EU-a i ubrzanje ulaganja u europske integrirane infrastrukturne mreže, koje su ključne za elektrifikaciju europskog gospodarstva.
Novi izazovi
U izvješću se podsjeća da sve članice moraju što prije podnijeti svoje konačne ažurirane nacionalne energetske i klimatske planove kako bi se osiguralo zajedničko postizanje energetskih i klimatskih ciljeva za 2030. godinu. Ocjena nacrta ažuriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova objavljena u prosincu 2023. pokazuje da su članice poduzele korak u pravom smjeru, ali to još nije dovoljno za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. te moraju uzeti u obzir preporuke Komisije za svoje konačne planove.
EK je ovaj tjedan objavila i izvješće o funkcioniranju Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, u kojem se zaključuje da ta uredba ima važnu ulogu u održavanju EU-a na dobrom putu da ostvari svoje ciljeve za 2030. tako što će planiranje i izvješćivanje postati dosljedniji, integriraniji i jednostavniji.
U budućnosti će trebati riješiti nove izazove, kao što su trenutačni jaz u ambicijama u pogledu obnovljivih izvora i ciljeva energetske učinkovitosti, povećanje energetskog siromaštva, razlika u cijeni energije u usporedbi s drugim globalnim konkurentima i rizik od novih strateških kritičnih ovisnosti. Za njih će biti potreban odlučan politički odgovor i korjenita promjena u naporima na razini EU-a i članica zahvaljujući većoj koordinaciji, integraciji tržišta i zajedničkom djelovanju.
Nadogradnja partnerstava
EU i dalje podupire Ukrajinu u kontekstu neumornih ruskih napada na svoj energetski sustav. Sinkronizacija ukrajinske i moldavske mreže s kontinentalnom europskom mrežom pridonijela je stabilizaciji ukrajinskog elektroenergetskog sustava, a kapacitet za razmjenu električne energije sada je dosegnuo 1,7 GW za komercijalnu trgovinu. Njome se Ukrajini omogućuje i da ostvari koristi od hitnog uvoza.
Do 31. srpnja 2024. više od 40 posto svih donacija članica bilo je namijenjeno energetici, a ukupni doprinos Mehanizma Unije za civilnu zaštitu procijenjen je na više od 900 milijuna eura. Do lipnja 2024. mobilizirano je i više od 500 milijuna eura iz Fonda za energetsku potporu Ukrajini (UESF). Osim toga, Instrumentom EU-a za Ukrajinu u vrijednosti od 50 milijardi eura osigurat će se dosljedno financiranje za oporavak i održiv gospodarski rast Ukrajine do 2027. godine.
EK javlja i kako se proizvođači iz EU-a suočavaju sa sve većom konkurencijom u području tehnologija s nultom neto stopom emisija na globalnim i domaćim tržištima. U izvješću se podsjeća na važnost Akta o industriji s nultom neto stopom emisija i Akta o kritičnim sirovinama, uz reformu modela tržišta električne energije za suočavanje s tim izazovima.
U ovotjednom izvješću prepoznaje se i potreba za nadogradnjom partnerstava s industrijom kako bi se ubrzao razvoj tehnologija s nultom neto stopom emisija i ojačala proizvodna baza EU-a. Važnu ulogu imat će industrijski savezi kao što su Europski savez za baterije, Europski savez za čisti vodik, Savez za solarnu fotonaponsku industriju, industrijski savez za obnovljiva i niskougljična goriva i Savez za male modularne reaktore. Dijalozima Komisije o čistoj tranziciji s industrijom i socijalnim partnerima poduprijet će se provedba Europskog zelenog plana.
Najranjivije skupine
Inovacijski fond, čiji se procijenjeni proračun do 2030. procjenjuje na oko 40 milijardi eura, također ima ključnu ulogu. Europska banka za vodik, koja se financira iz Inovacijskog fonda ETS-a (međunarodni sustav za trgovanje emisijama stakleničkih plinova) EU-a, u tijeku je te je provela prvi uspješan krug dražbi EU-a u okviru kojih je dodijeljeno gotovo 720 milijuna eura za sedam projekata u području vodika iz obnovljivih izvora u Europi.
Novim zakonodavstvom o energetskom tržištu, kao što je reformirani model tržišta električne energije, najranjivije skupine bit će bolje zaštićene od isključivanja. U slučaju krize cijena prirodnog plina članice mogu uvesti mjere za zaštitu potrošača i osiguravanje pristupa cjenovno pristupačnoj energiji i osnovnim socijalnim uslugama. To uključuje intervencije o određivanju cijena na maloprodajnoj razini kako bi se potrošače zaštitilo od pretjerano visokih cijena.
Socijalni fond za klimatsku politiku bit će i ključan instrument za mobilizaciju najmanje 86,7 milijardi eura za razdoblje 2026. – 2032., financirano iz prihoda ETS-a i najmanje 25 posto sufinanciranja država članica. Fondom će se podupirati strukturne mjere i ulaganja u energetsku obnovu, pristup cjenovno pristupačnom i energetski učinkovitom stanovanju, čisto grijanje i hlađenje te integraciju energije iz obnovljivih izvora, kao i u mobilnost i promet s nultom i niskom stopom emisija. Postoji i mogućnost pružanja privremene izravne potpore dohotku.
Visoke ambicije
Inače, izvješće se objavljuje svake godine kako bi se analizirao napredak EU-a u ostvarivanju ciljeva energetske unije. Nakon prošlogodišnjeg izvješća koje se bavi izazovima i postignućima od 2020. do 2023., u ovogodišnjem se iznose najnovije informacije o tome kako je EU uspješno djelovao u pogledu dosad nezabilježenih kretanja i izazova u posljednjoj godini mandata ove Komisije.
U prvom dijelu izvješća prikazano je kako su visoke energetske i klimatske ambicije u okviru Europskog zelenog plana bile temelj za strategiju EU-a za odgovor na krizu i plan REPowerEU. U njemu se navode i koraci za povećanje konkurentnosti europske industrije.
U drugom dijelu analizira se trenutačno stanje provedbe energetske unije u svih njezinih pet dimenzija: sigurnost, solidarnost i povjerenje; potpuno integrirano unutarnje energetsko tržište; energetska učinkovitost; djelovanje u području klime i dekarbonizacija gospodarstva te istraživanju, inovacijama i konkurentnosti.
