Zemlje bivše Jugoslavije bez sankcija iz EU-a nastavljaju udomljavati neke od zdravstveno i ekološki najštetnijih elektrana. Šest godina otkako su pravila o kontroli onečišćenja stupila na snagu u skladu s Ugovorom o Energetskoj zajednici JI Europe, emisije sumpornog dioksida iz elektrana na ugljen uključene u Nacionalne planove za smanjenje emisija (NECP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije bile su zajedno 5,7 puta više nego što je dopušteno 2023. To je korak unazad u odnosu na 2022. kada su bile 5,6 puta više, upozorila je nevladina udruga Bankwatch u najnovijem izvještaju.
Najveći apsolutni emiter SO2 u 2023. godini bio je Ugljevik u Bosni i Hercegovini, sa 97.189 tona. Njegov operater, podružnica Elektroprivrede Republike Srpske, potrošio je najmanje 85 milijuna eura, financiranih iz zajma Japanske agencije za međunarodnu suradnju, na jedinicu za odsumporavanje, ali nakon niza tehničkih problema sada priznaje da ne radi, djelomično zato što je 'ekonomski teret'.
Drugi višestruki prijestupnik TE Kostolac B u Srbiji konačno je počeo smanjivati svoje emisije SO2 2021., ali ih je od tada povećao, ispuštajući gotovo 5,8 puta više od dopuštene količine 2023. Jedinica za odsumporavanje, koju je financirala China Eximbank, a instalirala China Machinery Engineering Corporation (CMEC) se ne koristi puno ili ima slabe rezultate.
Ogromne količine prašine i dušikovih oksida
Zagađenje prašinom iz elektrana na ugljen u cijeloj regiji bilo je gotovo 1,75 puta veće od dopuštenog u 2023. – što je samo neznatno smanjenje u odnosu na 1,8 puta u 2022. Zagađenje dušikovim oksidima također je bilo ukupno 1,3 puta veće od dopuštenog. Po prvi put, Srbija se pridružila Kosovu i Bosni i Hercegovini u probijanju granice NOx .
Osim kršenja planova o smanjenju emisija, krajem 2023. godine istekao je i rok za zatvaranje najmanjih i najstarijih postrojenja prema 'opt-out' ograničenom doživotnom odstupanju. Sve tri zemlje zapadnog Balkana s elektranama na ugljen podliježu ovom pravilu – Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija – sada ga krše, jer sve elektrane još rade.
Crnogorska termoelektrana u Pljevljima radi ilegalno od kraja 2020., a 2022. pridružile su mu se TE Tuzla 4 i Kakanj 5 u Bosni i Hercegovini te TE Morava u Srbiji. Operater Morave, Elektroprivreda Srbije (EPS), planira je voditi do 2026., zajedno s još jednom opt-out elektranom, Kolubarom A.
Tajništvo Energetske zajednice otvorilo je tri slučaja protiv tih zemalja, ali niti jedna vlada nije izrekla kazne predmetnim elektranama na ugljen, niti imaju jasne, ažurirane i realne planove za usklađivanje i/ili zatvaranje. Pippa Gallop, zadužena za energetsku politiku Bankwatcha za jugoistočnu Europu, komentirala je: "Neuspjeh Europske komisije da osigura usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o onečišćenju ozbiljno šteti imidžu EU-a u regiji i novi povjerenik za proširenje mora se izravno uhvatiti u koštac s ovim problemom."
