Snaga termoelektrana na ugljen koji su lani puštene u pogon dosegnula je gotovo 70 gigavata (GW), što je za dva posto više nego u 2022. godini, pokazalo je godišnje istraživanje američke savjetodavne tvrtke Global Energy Monitor. Više od polovine novih kapaciteta otvoreno je u Kini, ukupno 47,4 GW. Rast je zabilježen i u ostatku svijeta, prvi puta od 2019. godine, javlja Hinin specijalizirani portal Zelena Hrvatska.
Snaga zatvorenih postrojenja je pak iznosila svega 21,1 GW, utvrdili su u Global Energy Monitoru.
Od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi u 2015. godini, termoenergetska postrojenja smanjilo je 25 zemalja, a 35 ih je povećalo, upozorila je glavna autorica GEM-ova izvješća Flora Champenois, dodavši da su rezultati trebali biti puno bolji. "Svijet ide u pravom smjeru u pitanju uloge ugljena u energetskom sektoru, ali ne dovoljno brzo, uz pojedinačne rizične zaobilaznice", rekla je.
Kako bi se prosječni rast globalne temperature zadržao ispod utvrđenog plafona od 1,5 stupnjeva Celzijusa, globalni kapaciteti termoelektrana na ugljen trebali bi biti zatvoreni do 2040. godine, prema projekcijama Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Gradi pa mijenjaj
Godišnje bi u prosjeku trebalo biti zatvoreno 126 GW, odnosno dvije termoelektrane tjedno, čak i ako se ne instaliraju novi kapaciteti, naglasio je GEM.
Trenutačno se pak razvijaju nova postrojenja za proizvodnju električne energije uz uporabu ugljena snage 578 GW, uključujući 408 GW samo u Kini. To je dovoljno za napajanje cijele Indije, ističu autori istraživanja.
Nešto manje od 200 GW u fazi je izgradnje, uključujući 140 GW u Kini, prema istraživanju. Kina je istodobno zbog zabrinutosti za energetsku sigurnost ublažila tempo zatvaranja termoelektrana na ugljen.
Dozvole za nove projekte izdane su pod geslom 'gradi pa mijenjaj', što navodi na zaključak da bi trebali biti kratkoročno rješenje. Takav je pristup skupa i rizična kocka, posebice kada se uzmu u obzir dostupna alternativna rješenja, smatra Champenois.
