Potražnja za električnom energijom u Europi je dosegla 800,1 TWh u prva tri mjeseca ove godine. To je 5,2% manje nego u istom razdoblju 2022. i 6,3% manje nego u prvom kvartalu 2021. Pad potražnje za električnom energijom nakon pandemije nastavio se u prvom kvartalu ove godine, u razdoblju koje karakterizira rekordna proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, pad proizvodnje fosilnih goriva i pad cijena plina. To su bili naglasci novog izvješća o europskom tržištu električne energije analitičara Montel EnAppSys.
Izvješće je istaknulo trend dugoročnijeg uništavanja potražnje koji je započeo i prije pandemije i nastavio se kako se razvijala globalna energetska kriza. Trend pada potražnje za električnom energijom prema podacima Agora Energiewendea vidljiv je u zapadnoj i istočnoj Europi od 2010., da bi došlo do blažeg rasta 2015. ali uz kontinuirani rast BDP-a, što od pandemijskih godina do danas više nije slučaj.
Međutim, unatoč ovom temeljnom trendu, bilo je znakova mogućeg oporavka potražnje u nordijskim zemljama: Danska, Finska, Norveška i Švedska zabilježile su povećanje potražnje za 9%, 11%, 7% odnosno 8% u usporedbi s prvim kvartalom 2023. Ovo povećanje pripisano je tekućoj elektrifikaciji grijanja i prijevoza, kao i tome da ova regija prolazi kroz posebno hladne zime.
Proizvodnja zelene energije dosegla je rekordnih 375,9 TWh, nadmašivši prethodni rekord od 358,4 TWh u prethodnom tromjesečju, uglavnom zbog povećanja proizvodnje hidroelektrana sa 126,4 TWh u četvrtom tromjesečju 2023. na 136,6 TWh u prvom tromjesečju 2024.
Obnovljivci nezaustavljivi
Obnovljivi izvori energije (biomasa, hidro, vjetar, sunce i otpad) predstavljali su više od polovice (50,1%) ukupne europske proizvodnje električne energije u prvom kvartalu 2024. nuklearna (23,4%), plin (14, 7%), ugljen/lignit (11,3%), nafta (0,4%) i turbine (0,1%) čine ostatak. Za ilustraciju, još 2019. OIE su činili 34,6% proizvodnje na godišnjoj razini.
Najveći povećanje proizvodnje iz hidroelektrana je došlo iz Francuske i Norveške, s povećanjem od 3,5 TWh odnosno 2,1 TWh. Proizvodnja iz vjetra u Europi iznosila je 175,6 TWh u prva tri mjeseca ove godine, malo ispod prethodnog tromjesečja (177,4 TWh), ali još uvijek druga najveća zabilježena brojka ikada.
Niska potražnja i visoka proizvodnja obnovljive energije uzrokovali su pad proizvodnje iz fosilnih goriva. Najveći pad dolazi od ugljena/lignita, koji je pao sa 94,1 TWh na 84,8 TWh u prethodnom kvartalu, a Njemačka i Poljska su zabilježile najveći pad. U odnosu na prvo tromjesečje 2023. godine ostvareno je povećanje proizvodnje energije iz plina od 1,8 TWh u usporedbi sa smanjenjem od 7,4 TWh u proizvodnji ugljena i lignita.
Efekti pada cijene plina
Trenutačni pad cijena plina od 2022. prouzročio je nastavak fenomena prelaska s ugljena na plin u prvom kvartalu ove godine, pri čemu su kratkoročni granični troškovi generatora iz plina pali ispod onih za ugljen. To je dovelo do toga da se upotreba plina isplati više od ugljena, a ovaj trend je najjače uočen u Njemačkoj.
Cijene plina postojano su padale tijekom prvog kvartala 2024., s prosječnom cijenom od samo 23 €/MWh u siječnju i veljači, iako su se lagano oporavile na prosječnih 27 €/MWh u ožujku. “Unatoč padu cijena električne energije i plina u odnosu na vrhunac u trećem kvartalu 2022., potražnja je i dalje niska u usporedbi s razdobljima prije i prije COVID-a. Uz posebno toplu klimu prema povijesnim standardima u nekim dijelovima Europe, smanjena opterećenja grijanja i niska industrijska potražnja pridonijeli su nastavku ovog trenda. Drugi razlog povijesno niske potražnje je povećanje integriranog solarnog kapaciteta, koji je “iza brojila” i stoga se proizvodnja bilježi kao negativna potražnja“, komentirao je Jean-Paul Harreman, direktor Montel EnAppSys.
S obzirom na doba godine, proizvodnja sunčanih predstavljala je relativno mali dio ukupne obnovljive energije (36,5 TWh). Međutim, iako je ta brojka bila niska u usporedbi s hidro i vjetroelektranama, to je još uvijek bila najveća zabilježena proizvodnja solarne energije u bilo kojem razdoblju u prvom tromjesečju, što sugerira da će rekordi solarne proizvodnje vjerojatno biti oboreni u drugom i trećem tromjesečju, kada vrijeme bude još povoljnije.
