Obnovljivi izvori činili su 41,2 posto bruto potrošnje električne energije u Europskoj uniji u 2022., što je za 3,4 postotna boda više u odnosu na 2021. godinu (37,8 posto). Posebice je zanimljivo istaknuti kako je u 2022. proizvodnja iz obnovljivih izvora bila daleko ispred nuklearne energije (manje od 22 posto), plina (manje od 20 posto) ili ugljena (manje od 17 posto).
Na vjetroenergiju i hidroenergiju otpadalo je više od dvije trećine ukupne električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora (37,5 posto odnosno 29,9 posto). Preostala trećina otpadala je na Sunčevu energiju (18,2 posto), čvrsta biogoriva (6,9 posto) i druge obnovljive izvore (7,5 posto).
Sunčeva energija je, priopćio je statistički ured Europske unije Eurostat, najbrže rastući izvor – u 2008. godini je činila svega jedan posto električne energije potrošene u EU-u.
Vjetroenergija i hidroenergija
Ukupno gledajući, javlja Eurostat, udjel obnovljivih izvora u bruto potrošnji električne energije porastao je za 5,7 posto od 2021. do 2022. godine.
Među članicama EU-a prednjači Švedska u kojoj je 83,3 posto bruto potrošnje električne energije u 2022. potjecalo iz obnovljivih izvora. Ta se država ponajprije oslanja na hidroenergiju i vjetroenergiju.
Zatim, slijede Danska s udjelom od 77,2 posto te Austrija (74,7 posto). Najviše obnovljive energije u Danskoj dolazilo je iz vjetroelektrana, a u Austriji iz hidroelektrana.
Udjeli iznad 50 posto zabilježeni su u Portugalu (61 posto), Hrvatskoj (55,5 posto), Latviji (53,3 posto) i Španjolskoj (50,9 posto).
Naprotiv, najmanji udjeli električne energije iz obnovljivih izvora zabilježeni su na Malti (10,1 posto) te u Mađarskoj (15,3 posto), Češkoj (15,5 posto) i Luksemburgu (15,9 posto).
