Udjel obnovljivih izvora (biomase, hidroenergije, vjetroenergije i Sunčeve energije) u primarnoj proizvodnji energije u Hrvatskoj dosegnuo je 67,1 posto u 2021. godini. Zatim, objavio je Eurostat, slijede sirova nafta (16 posto), prirodni plin (15,8 posto) i kruta goriva (1,1 posto).
Prema podacima statističkog ureda Europske unije, najveći doprinos proizvodnji primarne energije u EU-u u 2021. pak dali su obnovljivi izvori (41 posto ukupne proizvodnje). Posebice je zanimljivo istaknuti kako se takva kretanja bilježe od 2016. kada su obnovljivi izvori prvi put nadmašili nuklearnu energiju.
Nuklearna energija s 31 posto bila je drugi najveći izvor. Potom slijede kruta goriva (18 posto), prirodni plin (šest posto), sirova nafta (tri posto) i dr. (0,2 posto).
Zelena Malta
Obnovljivi izvori bili su isključivi izvor temeljne proizvodnje na Malti koja nije proizvodila nijednu drugu vrstu energije. Također, obnovljivi izvori predstavljali su glavni izvor u nizu zemalja EU-a, s udjelima većima od 95 posto u Latviji (blizu 100 posto), Portugalu (98 posto) i Cipru (96 posto).
Kruta goriva (ugljen, ogrjevno drvo i dr.) bila su pak glavni izvor primarne energije proizvedene u Poljskoj (72 posto), Estoniji (56 posto) i Češkoj (45 posto).
Prirodni plin imao je najveće udjele u Nizozemskoj (58 posto) i Irskoj (42 posto).
Istovremeno, udio sirove nafte bio je najveći u Danskoj (35 posto).
Naftni derivati
Eurostat je objavio i podatke za zemlje EFTA-e (Europskog udruženja za slobodnu trgovinu).
Tako je, primjerice, na obnovljive izvore otpadala sva proizvodnja temeljne energije na Islandu. Istovremeno, oni su činili svega sedam posto primarne proizvodnje u Norveškoj, gdje su prirodni plin (47 posto) i nafta (45 posto) imali najveće udjele.
Primarna proizvodnja energije u EU-u u 2021. godini pokrivala je samo 42 posto potrošnje, što je zahtijevalo uvoz iz trećih zemalja.
Glavni uvezeni energent u toj su godini bili naftni derivati (uključujući sirovu naftu, koja je glavna komponenta), što čini gotovo dvije trećine uvoza energije u EU (64 posto), a slijede prirodni plin (25 posto) i čvrsta fosilna goriva (šest posto).
