Ovisnost Europske unije o fosilnim gorivima u ukupnoj energetskoj opskrbi, prikazano njihovim udjelom u bruto dostupnoj energiji (ukupna potražnja za energijom u zemlji ili regiji), iznosila je 70,9 posto. Riječ je o blagom porastu u odnosu na razine iz 2021. godine (69,9 posto).
Statistički ured EU-a Eurostat javlja kako se taj postotak značajno smanjio tijekom posljednjih desetljeća. Naime, od 1990., prve godine za koju su podaci dostupni, pao je za oko 11,5 postotnih bodova, uglavnom zbog sve više postrojenja na obnovljive izvore.
Najveći udjel fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji u 2022. godini od 96,1 posto zabilježen je na Malti. Zatim, slijede Cipar (89,3 posto) i Nizozemska (87,6 posto).
Većina ostalih zemalja EU-a imala je udjele između 50 i 85 posto. Samo su Švedska (30,4 posto) i Finska (38,3 posto) imale udjele ispod 50 posto.
Pandemija i invazija
Hrvatska je, valja naglasiti, uvećala svoj udjel fosilnih goriva u bruto dostupnoj energiji. Točnije, taj udjel u Hrvatskoj u 2021. iznosio je gotovo 67,3 posto, a u sljedećoj godini oko 69,2 posto.
U usporedbi s 2021., u 2022. najveća, ali prilično mala smanjenja udjela fosilnih goriva u bruto raspoloživoj energiji zabilježena su u Latviji (smanjenje za 3,7 postotnih bodova), Slovačkoj (za 2,1 postotni bod) i Mađarskoj (za 1,9 postotni bod). Naprotiv, najveći rast zabilježen je u Estoniji (za 4,2 postotna boda), Francuskoj (za 2,9 postotnih bodova) i Bugarskoj (za 2,8 postotna boda).
Godina 2022. bila je posebna i s energetskog stajališta. Budući da je to bila prva puna kalendarska godina nakon ukidanja velikih ograničenja povezanih s pandemijom, obilježila ju je i ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače te skokovi cijena raznih energetskih proizvoda.
Nadalje, u toj godini zabilježeno je smanjenje proizvodnje nuklearne energije, izvijestio je Eurostat.
