Kako piše Večernji list, Vlada RH dopustila je INA-i istražne aktivnosti u južnom Jadranu, premda su joj prava za traženje nafte i plina istekla 31. prosinca. Trenutačnim snimanjem podmorja kod Dubrovnika INA je u prilici da stekne prednost u odnosu na kompanije koje namjeravaju sudjelovati na međunarodnom natječaju za istraživanje nafte i plina koji Vlada po zakonu mora raspisati nakon što su Ini istekle prije dodijeljene petogodišnje dozvole.

Kako piše Večernji list, Ina je oko Božića, unatoč isteku prava na dalje istraživanje, u dubrovačku luku Gruž poslala brod “Oceanic Challenger” koji je unajmila od francuske tvrtke za geofizičke radove Compagnie Générale de Géophysique (CGG). Brod je unajmila za 50 milijuna kuna. Kako je za list potvrdila u telefonskom razgovoru Ivana Đulović iz Inina odjela za odnose s javnošću, kompanija ima sve potrebne dozvole za izvođenje snimanja 2D i 3D seizmike koje vrijede do travnja 2012. "Zbog pogoršanih vremenskih prilika i time tehničkih problema izvođača radova, snimanja su se neočekivano produžila”, navedeno je pismenom odgovoru INA-e.
Neimenovani dužnosnik u Vladi rekao je da je INA dugo pritiskala Ministarstvo gospodarstva te da je zahtijevala produljenje prava. Ministarstvo gospodarstva, kojem je na čelu Radimir Čačić, potvrdilo je da je Ini odobreno snimanje u južnom Jadranu. “Međutim, preliminarni geofizički istražni radovi ne donose nikakvu prednost Ini u postupku budućeg javnog natječaja”, tvrdi Alen Leverić, pomoćnik ministra Čačića.  “Ako INA obavlja preliminarne istražne radove kod Dubrovnika, to može značiti da nezakonito obavlja istražne radove nakon isteka roka za istraživanje ugljikovodika u istražnom prostoru južni Jadran, odnosno da dovršava istražne radove započete u roku kada je bila ovlaštenik prostora”, potvrdio je za Večernji list Leverić. 
Naglašava da je za utvrđivanje nadležan Državni inspektorat. “U ovom trenutku nemamo razloga pokretati inspekcijski nadzor”, poručila je Božena Vrbanić, glavna inspektorica Državnog inspektorata. Ona se pritom poziva na članak 9. u kojem stoji kako se ne smatraju istraživanjem mineralnih sirovina ispitivanja tla i istraživanja u znanstvene svrhe.

“To je upravo ono što je svakoj kompaniji potrebno prije odluke o bušenju. S tim podacima kompanija odlučuje treba li i gdje bušiti”, kaže jedan geolog koji poznaje tlo u području u kojem se kreće brod. Napominje da Ina snimanjem dobiva bitnu prednost u odnosu na ostale kompanije koje se namjeravaju javiti na natječaj. “Ina će, nadalje, znati za koje se blokove treba prijaviti”, dodaje. Na cijelom obalnom području napravljeno je manje od 200 bušotina, dok je u panonskom dijelu Hrvatske, koji je triput manji, izrađeno više od 4000 bušotina. Od 200-tinjak u Jadranu samo ih se 30-ak nalazi u srednjem i južnom dijelu gdje je zbog dubina istraživanje bilo onemogućeno nedostatkom tehnologije. Međutim, napredak naftne industrije otvara mogućnost otkrivanja netaknutih rezervi, piše Večernji list .