Promatrajući prosjeke cijena električne energije i plina za krajnje korisnike (građani), VasaETT i EControl, koji prate mjesečne promjene cijena struje i plina u europskim metropolama, uočavaju da su od prije godinu dana, siječnja 2024., računi za struju u svim glavnim gradovima EU porasli su za 1%, a računi za plin porasli su za 3%.
Ovisno o tome gdje kupac živi u Europi, cijena električne energije može varirati u omjeru preko 4 puta: Berlin i Bruxelles su najskuplji gradovi za kućanstva u Europi, a slijede Kopenhagen, London i Bern. Prosječna europska cijena električne energije za krajnje korisnike zabilježila je značajan mjesečni porast od 4% u siječnju, trenutačno je 1% viša u usporedbi s razinom zabilježenom prije godinu dana. Od 33 glavna grada koja su bila predmet pregleda, 15 je doživjelo porast cijena u različitim stupnjevima, a najznačajniji su bili u Luksemburgu i Beču, dok su skromna smanjenja primijećena u 6 glavnih gradova.
Početak nove godine obilježio je prekid ili prilagodbu nekoliko mjera potpore usvojenih tijekom energetske krize kako bi se zaustavile cijene električne energije u kućanstvima, uz opći trend povećanja mrežnih tarifa i poreza na energiju na europskim tržištima. Bilježi se tako i rast cijena električne energije u Zagrebu za 4%, zbog povećanja distribucijske komponente.
Promjene politike kontrole cijena
Mnoge metropole suočavaju se s promjenom politike oko kontrole cijena. Primjerice, u Luksemburgu je od siječnja 2023. uvedena državna potpora za račune za struju kako bi se pomoglo kućanstvima koja imaju sve veće račune za struju. Subvencija će ostati na snazi za 2025., iako po nižoj stopi, što je u kombinaciji s uvođenjem nove mrežne tarife dovelo do povećanja cijena električne energije za krajnje korisnike u glavnom gradu od 52% u siječnju. Povećani troškovi mrežarine i ukidanje nekoliko državnih subvencija, tj. „električna kočnica” i smanjenje ili ukidanje poreza na energiju, doveli su do rasta cijena električne energije za krajnje korisnike i u Beču i to od 43%5. Osim toga, u Austriji je ukidanje vladinih mjera potpore vezanih uz poreze na energiju i povećanje naknada za plinsku mrežu dovelo do povećanja cijena prirodnog plina Bečanima od 12%.
Kada se prilagodi standardima kupovne moći (PPS) u svakoj zemlji, slika se dramatično mijenja. PPS je umjetna zajednička referentna valuta koja eliminira opće razlike u razini cijena između zemalja. Kada su izražene u PPS-u, cijene energije prikazane su u odnosu na troškove ostalih dobara i usluga. Najniže prilagođene cijene električne energije za kućanstva one su u Oslu, Valletti, Budimpešti i Helsinkiju, dok su trenutno najviše u Pragu, Berlinu, Nikoziji i Rimu. Zagreb je s 15,79 eurocenta/kWh osmi s donje strane tablice, dok je EU prosjek za sve metropole 24,43 eurocenta/kWh.
Većina zemalja središnje i istočne Europe obično završi s cijenama električne energije koje su relativno niske u usporedbi s općom razinom cijena u zemlji i ispod europskog prosjeka. Međutim, u siječnju to nije bio slučaj; Bukurešt, Prag, Riga, Tallinn, Vilnius i Varšava glavni su gradovi među zemljama srednje i istočne Europe u kojima je cijena električne energije iznad europskog prosjeka.
Zagreb uživa itekako povoljnu cijenu plina
Najvišu cijenu prirodnog plina kao i obično plaćaju stanovnici Stockholma koji plaćaju tri puta više od europskog prosjeka za krajnje potrošače, a slijedi ga Amsterdam koji je drugi najskuplji glavni grad. Zagreb je po cijeni plina od 4,94 eurocenta/kWh četvrti s donje strane tablice, a europski prosjek je visokih 10,69 eurocenta/kWh. U siječnju je prosječna cijena prirodnog plina za krajnje korisnike zabilježila značajan porast od 4% u cijeloj Europi zbog hladnog vremena i prekida protoka plina kroz Ukrajinu, što je uzrokovalo značajna povlačenja iz skladišta plina.
Od 27 promatranih glavnih gradova, 17 je zabilježilo različite razine rasta cijena, dok su samo 4 zabilježila umjereni pad cijena. Referentni burzovni indeks TTF ostao je iznad granice od 45 €/MWh cijeli mjesec, premašivši 50 €/MWh do kraja siječnja, razinu koja je posljednji put zabilježena u studenom 2023. Europska skladišta plina trenutačno su na 55%, što je bitno ispod razina zabilježenih u isto vrijeme prošle godine. Iako momentalno nema problema sa sigurnošću opskrbe, europski ciljevi punjenja skladišta uoči sljedeće zime pridonose cjenovnim pritiscima, s obzirom na neizvjesnost opskrbe.
