Peking, koji je intenzivirao uvoz električne energije iz Rusije, sada traži da se osigura isporuka plina i ugljena za njihove elektrane, koje osiguravaju više od 50% proizvodnje električne energije. Krizu je uzrokovao veći broj faktora kao što su povećane cijene ugljena, državno kontrolirana cijena električne energije, stroži ekološki standardi te veća potražnja za energentima pri kraju pandemije.
Neki ekonomski analitičari su čak istaknuli da je kineska kriza opskrbe električnom energijom dijelom i samonametnuta, iz ekoloških razloga, što je teže za povjerovati pošto je pogodila više od 60% gospodarstva druge najjače ekonomije svijeta. Peking je smanjio svoju ovisnost o ugljenu od 2017. s više od 80% na nešto malo više od 50%, no sada se očekuje veća potrošnja ugljena pošto Kina otvara zatvorene ugljenokope. Kina je najavila i da će na tržište pustiti naftu iz strateških robnih rezervi u pokušaju da kontrolira njezinu cijenu na tržištu. Analitičari navode da nestašice električne energije neće tako brzo prestati, javljaju inozemni mediji.
