Čak i da se u privatizaciju uključe mirovinski fondovi o čemu, o čemu predsjednik sindikata Vedran Dragičević ima informacije da je sve dogovoreno, oni bi ga na kraju prodali jer ih zanima jedino dobit. "Nismo protiv privatizacije koja bi ojačala Končar, ali se bojimo privatizacije kojom bi se zatvorila radna mjesta, smanjili prihodi državi i lokalnoj samoupravi od prihoda, poreza i doprinosa, zatvorila radna mjesta u pratećoj industriji i nestao razvojni kapacitet jer bi se ugasio institut", kaže Dragičević.
Došlo bi i do gubitka udjela u društvu Končar jer bi, upozorio je, Siemens imao pravo prvokupa dionica tvrtke Končar KPT u kojoj je Siemens suvlasnik s Končarom koji ima 49% dionica. Prodajom se, smatra sindikat, otvara mogućnost za prodaju HEP-a koji 80% ugradbenih dijelova kupuje upravo od Končara. Zbog svega toga Končar bi trebalo vratiti na listu tvrtki od strateškog interesa i odrediti provođenje dubinske analize te, kroz donošenje potrebnih zakona, stvaranje posebnih fondova koji bi se isključivo bavili strateškim tvrtkama. Končar je u pet godina obrnuo oko 3,1 milijardi kuna, a prihod mu je godišnje 800 milijuna kuna, pa bi država od njega zaradila više nego što Vlada želi dobiti prodajom, kažu u sindikatu.
Holding Končar ima 17 društva kćeri, zapošljava 3600 ljudi, a još 2000 ih preko manjih tvrtki živi od Končara. Tvrtka ima i vlastiti institut koji se financira sam i zapošljava oko tisuću visokoobrazovanih ljudi, od kojih 30 doktora znanosti.
Končarova dobit nakon poreza 29,4 mil. kn
Končar ima 2% više ugovorenih poslova nego na početrku godine
