Kritičari upozoravaju da će nastati problem s opskrbom električnom energijom, jer Njemačka želi zatvoriti i termoelektrane na ugljen prije 2038. AfD se također zalaže za odustanak od gašenja šest preostalih nuklearki barem do kraja desetljeća, optužujući federalnu vladu za "najgluplju svjetsku energetsku politiku", koja će "cijele gradove ostaviti u mraku", ali takva im interpelacija u Bundestagu nije prošla, piše DPA.
Dostatni kapaciteti
Njemački institut za ekonomska istraživanja pak ističe da i nakon izlaska nuklearki iz pogona postoje dostatni kapaciteti za osiguranje opskrbe energijom u Njemačkoj. Poanta je u tome da se elektroenergetski sustav "brzo prebaci na obnovljive izvore u suglasju s pohranom i fleksibilnom opskrbom". Njemačka je u proteklih par mjeseci najavila da planira izgraditi nekoliko termoelektrana na plin do 2030., do kada se pretpostavlja da će biti dopuštena izgradnja takvih kapaciteta.
EU debata oko nuklearki i plina još traje, jer zelena taksonomija za te tehnologije još nije donesena, ali vjetar trenutno puše u pozitivnom smjeru za plin i nuklearnu energiju kao "zelene investicije" u taksonomiji prihvatljivih ulaganja. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) naglašava da nuklearna energija emitira 40 puta manje stakleničkih plinova od najučinkovitije plinske elektrane, te da se uglavnom pokazuje sigurnom i konkurentnom. No, tu je stalno prisutno pitanje sigurnosti kojom se skupljaju politički poeni.
Čak i kada ugasi nuklearne elektrane, Njemačkoj ostaje dekomisija i zbrinjavanje radioaktivnog otpada - do 2080. trebat će zbrinuti 10.500 tona visokoradioaktivnog otpada iz istrošenog goriva. Odlagalište za to trebalo bi biti službeno određeno do 2031. godine, piše DPA.
