"Konkurencija na tržištu energije u Hrvatskoj i dalje je jako ograničena i potrebno je otvoriti tržište kako bi se poboljšala investicijska klima i stvorili poticaji za nove tržišne aktere", navodi se u izvješću.
Bruxelles preporučuje ubrzano ukidanje regulacije veleprodajnih i maloprodajnih cijena i dovršetak procesa odvajanja proizvodnje od sustava prijenosa. Cijene struje za kućanstva od 2008. do 2012. u Hrvatskoj povećale su se za 16,9%, a cijene za industriju rasle su 4%. U istom periodu cijene plina rasle su između 45% i 94%. U 2013. industrijski kupci plin su prosječno plaćali 12,9 eura po GJ, što je znatno više nego u Sjeverozapadnoj Europi, a u izvješću se navodi da takve cijene loše utječu na konkurentnost.
Izvješće napominje da je ulaganje u LNG terminal na Krku od strateške važnosti za energetsku sigurnost regije, a vlada bi trebala ohrabriti investitore, no "umjesto toga šalje kontradiktorne signale", stoji u izvješću. HOPS i Plinacro nisu se još certificirali u skladu s Trećim energetskim paketom, konstatira se. Također se navodi da neke odredbe Zakona o plinu ograničavaju slobodan protok domaćeg plina van granica Hrvatske jer obvezuju Inu da plin nudi domaćim kupcima, a domaće kupce obvezuje da taj plin kupuju.
U izvješću se konstatira da su veleprodajne cijene struje u EU zemljama u periodu između 2008. i 2012. pale za jednu trećinu te da potrošači imaju veću mogućnost izbora opskrbljivača, a mnoga nedostajuća infrastruktura se gradi ili tek treba biti sagrađena, što je prioritet. Navodi se potreba za izgradnjom nedostajuće prekogranične infrastrukture i pametnih mreža (smart grids), a do 2020. trećina projekata od posebnog interesa trebala bi biti dovršena. Nužnom se navodi potreba za većom angažiranošću potrošača kroz upotrebu pametnih brojila a državne intervencije trebaju se događati samo kad nije moguće garantirati siguran protok energije na tržištu.
