Europska komisija u ponedjeljak je objavila prvu sveobuhvatnu povijesnu Studiju o troškovima energije i državnim subvencijama za svih 28 zemalja članica s obzirom na različite izvore energije, a dokument otkriva da najveći dio državnih potpora odlazi na fotonaponske projekte i kopnene vjetroelektrane. Riječ je o studiji koja je uključila ukupno više od 700 vrsta državnih intervencija u energetskom sektoru, a podatke su mukotrpno prikupili nezavisni konzultanti, uglavnom iz državnih izvora, koji su komentirali da je riječ o "prvoj fotografiji stanja". U 2012. razina državnih intervencija u energetici u zemljama članicama kretala se između 120 i 140 milijardi eura. Najviše poticaja dobile su Sunčane elektrane (14,7 mldr. eura), onshore vjetroelektrane (10,1 mldrd.), a slijedi biomasa (8,3 mlrd. eura) i hidroelektrane (5,2 mlrd). Kada je riječ o konvencionalnim izvorima najveće poticaje dobio je sektor ugljena (10,1 mlrd), nuklearne elektrane (7 mlrd) i prirodni plin (5,2 mlrd.). Najmanju potporu dobila je ušteda energije - tek 9 mlrd. eura, a najveće potpore odlaze na proizvodnju energije iz primarnih goriva. Potrošači su direktno kroz namete poduprli različite izvore energije s 40 milijardi eura, dok je energetska infrastruktura i distribucija energije potpomognuta sa samo 200 milijuna eura 2012. godine. Ovo je prva jasna slika europskih potpora u energetici i utjecaja na cijenu energije, a pokazuje vrlo neujednačenu razinu potpora između država članica Unije. Pokazalo se da najveće državne potpore daju Švedska, Njemačka, Britanija i Danska, a Hrvatska, Finska i Poljska imaju najmanju razinu državne intervencije. Hrvatska je 2012. najveći dio potpora odvojila za vjetroelektrane, ostale OIE te energetske uštede, a riječ je o potpori od otprilike 0,2 eura po GJ potrošene primarne energije, što je najmanje između svih promatranih zemalja. Slovenija je iste godine izdvojila 0,5 eura po GJ, a rekorder Španjolska je 2012. izdvojila 2,7 eura po GJ. U periodu između 2008. i 2012. godine Hrvatska je energetski sektor poduprla s tek 30 milijuna eura, a od 28 zemalja članica manju potporu u tom periodu imao je samo Cipar s 20 milijuna eura. Najveću potporu dala je Njemačka s 25,4 mlrd eura. Čak je i susjedna Slovenija dala je 590 milijuna eura potpora u tom periodu. Podatak o zanemarivim davanjima za Hrvatsku svjedoči o velikom kašnjenju i nerazvijenosti obnovljivih izvora energije. Komisija je također objavila radni dokument o veleprodajnim cijenama električne energije u EU koji pokazuje da Irska i Grčka plaćaju najveću cijenu struje, a Latvija, Estonija i Švedska plaćaju najvišu cijenu plina. Hrvatska nije u analizi jer nije dostavila podatke.