Kaskadni udar na standard
Razloge za rast cijena vide u nekoliko čimbenika: povećanoj potražnji, niskim zalihama plina i rastu cijena emisijskih dozvola, koji su prošlog mjeseca premašili 60 eura po toni CO2. "Ne isključujemo čak ni mogućnost da su špekulativni uzroci također u pozadini", dodaju. Zbog visokih cijena energije mogle bi se povećati i cijene hrane. Cijene energije uzrokuju velike probleme slovenskoj industriji koja troši gotovo polovicu sve električne energije i gotovo 90% prirodnog plina.
Zbog rekordno visokih cijena potonjeg, prema podacima Gospodarske komore, neke energetsko intenzivne tvrtke prisiljene su ograničiti proizvodnju. "Ovo remeti globalne opskrbne lance u nekim sektorima, poput prehrambenog, što dovodi do većih troškova koji će se prenijeti na krajnje potrošače. Visoke cijene energije mogu zaustaviti proizvodnju u nekim od energetski najintenzivnijih djelatnosti, kao što smo već pročitali u u inozemstvu i na što nas neki članovi već upozoravaju u Sloveniji", upozoravaju. Osim toga, energetski intenzivne tvrtke općenito zakupljuju određenu količinu energije po ugovorenoj cijeni na godinu ili dvije, ali kako kažu u Gospodarskoj komori, ove godine se ne odlučuju na kupnju zbog brzog rasta cijena, nadajući se padu cijena.
Je li pad cijena na pomolu?
"Puno me ljudi pita gdje će cijene otići, ali nemam pojma. Pitaju me gdje je vrhunac, ali dok se trendovi ne obrnu, ni cijene energije se neće promijeniti", rekao je na 23. energetskoj konferenciji u Portorožu 20. i 21. rujna Boštjan Bandelj, direktor trgovačkog društva za prodaju emisijskih kupona Belektron. Dodao je da su fluktuacije tržišnih cijena izuzetno intenzivne, te se ne sjeća tako koordiniranog i snažnog rasta cijena svih energenata u posljednjih dvadeset godina. Prema njegovim riječima, zbog poskupljenja plina isplativije je sagorijevati ugljen na europskom tržištu. Skrenuo je pozornost i na stanje na njemačkoj burzi, gdje je cijena za MWh električne energije s opskrbom sljedeće godine premašila sto eura, što je, prema Bandelju, prije godinu dana bilo nezamislivo.
Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Slovenije, cijene prirodnog plina u drugom tromjesečju 2021. za potrošače u kućanstvu porasle su za 3% u odnosu na prvo tromjesečje, a cijene električne energije za 7%. Prema njihovim podacima, cijena prirodnog plina za kupce koji nisu kućanstva u Sloveniji u drugoj polovici 2020. bila je čak 13% viša od prosjeka EU-a. Osim toga, neto proizvodnja električne energije u Sloveniji u lipnju, srpnju i kolovozu 2021. bila je manja nego u istom razdoblju prošle godine. Ne samo energija, već i sirovine te posljedično osnovni građevinski materijal i nekretnine, koje su u drugom tromjesečju porasle za 4,5% u odnosu na prethodno tromjesečje. To je najveći rast cijena od drugog tromjesečja 2011, piše Žurnal 24.si.
