Toplinarski sustavi i slična centralizirana rješenja svakako su budućnost opskrbe toplinom, dok će individualna rješenja kao što su etažna plinska grijanja polako odlaziti u zaborav. No, za to se na vrijeme treba pripremiti. To je bio jedan od razloga za organizaciju konferencije pod nazivom SET_HEAT. Radilo se o stručnom skupu koji je u sklopu istoimenog projekta 13. lipnja u organizaciji Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu okupio stručnjake iz područja toplinarstva.
Cilj projekta SET_HEAT ili punim nazivom 'Podupiranje energetske tranzicije i dekarbonizacije u području toplinarstva' je ubrzati te procese u četiri zemlje Srednje i Jugoistočne Europe: Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj, što podazumijeva primjenu niskotemperaturnih izvora (obnovljivih izvora i otpadne topline) u visokotemperaturnim toplinarskim sustavima. Projekt se provodi od listopada 2023. i trajat će do rujna 2026. godine. U njemu sudjeluje 12 partnera, od čega su iz Hrvatske spomenuti FSB i HEP Toplinarstvo, najveća domaća toplinarska tvrtka.
Zanimljiv primjer iz Topuskoga
Jedan od spomenutih niskotemperaturnih izvora je i geotermalna energija koja se u toplinarstvu u Hrvatskoj koristi već nekoliko desetljeća. Radi se o toplinarskom sustavu u Topuskom koji je nedavno u cijelosti rekonstruiran, pri čemu su zamijenjene toplovodne cijevi, ugrađena nova izolacija i osuvremenjene toplinske stanice. Time je značajno povećana učinkovitost i smanjeni su gubici. No, kako je napomenuo Domagoj Mosler, ravnatelj Liječilišta Topusko koje upravlja sustavom toplinskog učina 4,5 MW i proizvodnje topline 8000 MW h godišnje, njegov najveći nedostatak je razmjerno mali broj potrošača. Naime, osim zgrada kompleska liječilišta i toplica, na njega je spojeno još nekoliko javnih i privatnih zgrada, ali Topusko nije veliko mjesto. Zbog toga je planirana izgradnja toplovoda duljine 3 km i staklenika površine 3000 m2 kako bi se dio geotermalne vode iskoristio za poljoprivrednu proizvodnju.
S druge strane, Ljiljana Zornjak iz Agencije za ugljikovodike smatra kako je budućnost iskorištavanja geotermalne energije u Hrvatskoj tek započela. No, već je izdano sedam dozvola za iskorištavanje geotermalne vode (osim u Topuskom, i u Velilkom Korenovu - za GTE Velika 1, Sisku, Babinoj Gredi, Karlovcu, Križevcima i Bjelovaru) i 21 dozvola za njezino istraživanje.
Dizalice topline
Važan dio toplinarskih sustava četvrte i pete generacije svakako su dizalice topline voda - voda. Brojne primjere njihove primjene u Hrvatskoj i Europi pokazao je prof. dr. sc. Vladimir Soldo s FSB-a. Uostalom, kako je napomenuo Andro Bačan iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, na grijanje i hlađenje otpada čak 50% potreba za grijanjem i hlađenjem u Europi, a dizalice topline upravo su rješenje kojim se istodobno rješavaju i grijanje i hlađenje. Uz to, glavni fokus projekta D2Heat koji u Hrvatskoj provodi Regionalna energetsko-klimatska agencija sjeverozapadne Hrvatske je upravo primjena velikih dizalica topline voda - voda u toplinarskim sustavima do 2035. godine. Pri tome bi, kako smatra Marko Čavar iz REGEA-e, za toplinarstvo bi iznimno bili prikladni ugovori o otkupu energije iz obnovljivih izvora (tzv. PPA-ovi) kako bi se za pogon sve pomoćne opreme i uređaja za takvih pogon dizalica topline koristila zelena energija.
U svakom slučaju, pred toplinarskim sustavima i cijelom strukom toplinarstva svijetla je budućnost.
