Pariški sporazum, Europski zeleni plan, paket Spremni za 55 posto i ukidanje ovisnosti Europske unije o ruskim fosilnim gorivima neki su od izazova s kojima se trenutačno susreće energetika. Posljedično, treba dekarbonizirati i toplinarske sustave, odnosno manje ili više centraliziranu opskrbu toplinskom energijom.
Kako pokriti potrebe za toplinom iz obnovljivih izvora, koji se projekti ostvaruju i planiraju u području toplinarstva te koja su suvremena rješenja, proizvodi i usluge za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom pitanja su na koje je i ove godine odgovorio treći po redu Forum o daljinskom grijanju i hlađenju - Toplinarstvo, koji se u organizaciji tvrtke ENERGETIKA MARKETING održava 14. i 15. rujna u Osijeku.
Tomislav Brnadić, direktor HEP Toplinarstva, potvrdio je kako su klimatske promjene neizbježne i nužne te da tehnološki napredak i nova rješenja omogućavaju energetsku tranziciju toplinarstva.
Danijela Jemrić iz Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK) izjavila je kako treba izmijeniti i regulatorni okvir, s ciljem što kvalitetnijeg razvoja te djelatnosti.
Sunce i dizalice topline
Ivica Mihaljević, direktor Pogona Osijek HEP Toplinarstva, istaknuo je kako je europskim projektom 'Zamjena spojnog vrelovoda od TE-TO do toplane Pogona Osijek' taj drugi po veličini toplinarski sustav u Hrvatskoj koji ima 11 tisuća krajnjih korisnika značajno smanjio toplinske gubitke s 14 na 6,37 posto.
Prema energetsko-klimatskoj politici Europske unije, nastavio je, sustavi daljinskog grijanja mogu značajno doprinijeti ostvarenju zadanih ciljeva u pogledu povećanja udjela obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO2. "Postojeći toplinski sustavi se trebaju preoblikovati u moderne i učinkovite", dodao je.
Osječki toplinarski sustav stoga namjerava ulagati u povećanje udjela obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije (geotermalna i Sunčeva energija te dizalice topline), nastaviti s revitalizacijom toplinske mreže, izgraditi novi vrelovod, priključiti nove potrošače te, među ostalim, uvesti sustave za daljinski nadzor i upravljanje.
Gubici u mreži
Dalibor Veseli, v.d. Pogona Sisak HEP Toplinarstva, istaknuo je kako je zbog dekarbonizacije grijanja i hlađenja potrebno promijeniti koncepciju dosadašnjeg načina vrednovanja i korištenja toplinske energije, ali i promicati korištenje i proizvodnju iz obnovljivih izvora. "To neće biti jednostavno", smatra.
"Postojeći visokotemperaturni centralni toplinski sustavi druge generacije su neučinkoviti s visokim toplinskim gubicima distribucijske mreže od 15 posto. Također, imaju visoke udjele fosilnih goriva u proizvodnim postrojenjima", napomenuo je, dodavši kako na prirodni plin otpada 85,74 posto (kotlovi 72,78 posto, kogeneracija 10,85 posto ili visokoučinkovita kogeneracija 2,11 posto), a na loživo ulje 1,9 posto ukupne godišnje isporučene energije.
"Osim toga, nedovoljna je kontrola nad postojećim toplinskim sustavima, uz stambeni fond s lošim energetskim svojstvima", objašnjava.
Skladištenje viška energije
Stoga, do 2030. godine treba postojeće sustave unaprijediti u one treće i djelomično četvrte generacije, smanjiti toplinske gubitke distribucijske mreže i staviti van uporabe kotlove koji kao gorivo koriste loživo ulje.
"Do 2050. pak treba nastaviti nadograđivati sustave četvrte generacije, optimirati distribucijske mreže, staviti van uporabe kogeneracije ili kotlove koji kao gorivo koriste prirodni plin i stvoriti sustave pete generacije daljinskog grijanja i hlađenja", kazao je.
To su sustavi sa sto posto energije iz obnovljivih izvora s razmjenom toplinske energije između zgrada različitih potreba te koji imaju sposobnost rješavanja najmanje dva različita opterećenja, potrebe za toplinom i hlađenjem pri niskoj temperaturnoj razlici s temperaturom okoline.
Također, petu generaciju centralnih toplinskih sustava valja moći integrirati u elektroenergetske mreže kako bi se, osim toplinskog skladištenja viška električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, omogućila proizvodnja vodika, naglasio je.
Nedostatak strategije
U sklopu Foruma održan je okrugli stol na kojem se raspravljalo o prilikama, prijetnjama, snagama i slabostima sustava daljinskog grijanja i hlađenja, mogućnostima primjene novih tehničkih i tehnoloških rješenja te toplinarstvu u vrijeme energetske i plinske krize.
Stipe Matej Babić, voditelj Poslovne jedinice Grijanje u tvrtki GTG Vinkovci, istaknuo je kako će se i ta tvrtka koja ima oko 1 700 korisnika trebati okrenuti centralnim toplinskim sustavima i obnovljivim izvorima jer neće moći naći odgovarajuće izvore financiranja za razvoj. "Sada koristimo mazut i plin, a trebamo uključiti i obnovljive izvore. Stoga smo se registrirali i za istraživanje geotermalnih izvora", istaknuo je.
Vatroslav Jukić, direktor Sektora toplinske energije u tvrtki Energo iz Rijeke, napomenuo je kako je upravo kogeneracija jedna od opcija dekarbonizacije toplinarstva. "Međutim, sada miks obnovljivih izvora i kogeneracije treba dosegnuti 80 posto", rekao je.
Franjo Mrva, direktor Geotermalnih izvora Brod, dodao je kako je ta slavonskobrodska gradska tvrtka utvrdila pet prihvatljivih točaka za istraživanje geotermalnog potencijala. "Nakon što dobijemo koncesiju, vidjet ćemo na kojoj ćemo od tih pet točaka krenuti s istraživanjem", naglasio je.
Među naglascima okruglog stola svakako valja istaknuti činjenicu kako se u manjim sredinama lakše isključiti nego u većim gradovima te da nedostaje strategija ili plan koji bi, primjerice, doveo do toga da se nova ili obnovljena škola ili vrtić spoje na centralni toplinski sustav umjesto da koriste vlastite izvore za dobivanje toplinske energije.
