Trojici članova Uprave INA-e koje imenuje Hrvatska mandat ističe za nekoliko dana, tj. 31.3.2020. godine. Unatoč trenutačnoj pandemiji koronavirusa i nedavnom potresu u Zagrebu, što i sa zdravstvene i s gospodarske i s političke strane zahtijeva gotovo sve kapacitete Vlade, trebalo je nešto poduzeti kako ne bi bili ugroženi hrvatski interesi u menadžementu u perjanici domaće energetike.
Tako je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nedavno raspisalo javni natječaj za odabir kandidata za člana Uprave INA-e koje imenuje Hrvatska. Rok za podnošenje prijava bio je 23.3.2020., a 17 prijavljenih kandidata pozvano je na intervju u prostorijama MZOE-a koji je objavljen 25.3.2020. godine.
Više pojedinosti o tome zašto je to tako napravljeno i što se time zapravo htjelo bit će poznato uskoro jer će Vlada ionako morati donijeti odluku o odabiru tri nova člana i poslati je Nadzornom odboru INA-e kao naputak. U svakom slučaju, ništa nije napravljeno bez suglasnosti samog državnog vrha.
Nekoliko scenarija
Sada bi se sve dalje moglo odvijati prema nekoliko scenarija.
Prema prvom, ne bi se odabralo nikoga od prijavljenih kandidata, već bi se postojećima produljio mandat na godinu dana. Pozadina tog scenarija je pretpostavka da Hrvatska 'kupuje' INA-u, ali i činjenica da su dva od postojeća tri člana bili i svjedoci na arbitražama u sporu sa suvlasnikom INA-e, mađarskom naftnom i plinskom skupinom MOL, i u procesu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, zbog čega ih MOL 'ne voli'.
Prema drugom scenariju, odabrala bi se dva nova kandidata, dok bi treći 'hrvatski' član Uprave ostao netko od postojećih. Taj 'treći član' vjerojatno bi bio Niko Dalić koji je MOL-u 'prihvatljiv' (a isto tako je i suprug bivše ministrice gospodarstva, rada i poduzetništva Martine Dalić koja je i dalje u odličnim odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem). Također, dvoje odabranih kandidata bili bi onda oni koje se hoće 'nagraditi' lukrativnim petgodišnjim mandatom na čelu jedne od najvećih hrvatskih tvrtki.
Treći scenarij bila bi stvarna zamjena sve trojice dosadašnjih 'hrvatskih' članova Uprave, no čini se da bi onda to moglo biti samo u svrhu 'zbrinjavanja' određenih pojedinaca. Naime, iako su u pozivu kandidatima vidljivi samo inicijali njihovih prezimena i imena (uz neke i godina rođenja, da se izbjegnu dvojbe), poznavateljima problematike nije teško zaključiti o kome se sve radi i očito je da za neke od njih ne bi bilo drugih razloga za odabir, ni s obzirom na struku ni zbog dokazane borbe za hrvatske interese, već samo da ih se tako 'zbrine'.
Ipak, valja vjerovati da će MZOE, odnosno Vlada donijeti ispravnu odluku, posebno s obzirom na sveopću situaciju u zemlji.
Glasine oko konzultanata i hakerskog napada
Kako je poznato da INA i dalje liječi posljedice hakerskog napada kojim je bila pogođena sredinom veljače 2020. godine, pojavile su se glasine koje to dovode u vezu s konzultantskim poslovima koje u sklopu potencijalnog hrvatskog 'preuzimanja' INA-e (tj. otkupa dionica tvrtke od MOL-a) izvodi bermudska tvrtka Lazard. Naime, prepostavlja se da Lazard sada možda više ne može doći do nekih od ključnih informacija o investicijskim aktivnostima u INA-i i MOL-u.
Ipak, istina je malo drugačija. Jednostavno nije točno da Lazard ne može dobiti neke bitne informacije, već samo da su njegovi konzultanti iznijeli određene primjedbe i da je bilo određenog usporavanja (uostalom, sam angažman konzultanata kasni tri godine). Zapravo, Lazardovi konzultanti svoju procjenu sada mogu samo malo korigirati spoznajama iz 'due diligencea', ali to će samo povećati vrijednost INA-e jer MOL samo može poslovanje INA-e prikazivati i držati gorim od stvarnog jer i legalno ima mogućnost izvući dio dobiti. Dakle, oni posao mogu obaviti i bez podataka iz INA-e, i to iz službeno objavljenih podataka i usporedbom ('benchmarkom') s drugim tvrtkama, a malo korigirati procjene (i to na bolje!) ako imaju podatke iz dubinskog snimanja.
